SVETAC · MUČENIK
Sveti Vjenceslav
- Spomendan
- 28. rujna
- Razdoblje
- 10. stoljeće
- Smrt
- 935.
Među najštovanijima: Najštovaniji na njemačkom području, Najštovaniji na poljskom području
Život
Sveti Vjenceslav, u narodu zvan i Vaclav, rođen je oko 903. godine u Pragu kao sin češkoga kneza Vratislava i majke Drahomire. Njegov otac bio je iskren kršćanin, dok je majka bila tek prividno obraćena s poganstva. Vjenceslava je odgojila njegova sveta baka Ljudmila u dvorcu Tetin, gdje ga je poučila u svetoj vjeri, Svetom pismu i kršćanskoj mudrosti, a daljnje obrazovanje stekao je u Budjevicama. Nakon očeve smrti knezovska je vlast pripala mladom Vjenceslavu, no privremeno namjesništvo preuzela je Drahomira koja se otvoreno usprotivila kršćanstvu i poduprla poganske velikaše. Na nagovor i vapaje kršćanskoga puka, Vjenceslav je osobno preuzeo vođenje države kako bi zaštitio Crkvu i vjeru.
Kao vladar stavio je Češku pod okrilje i zaštitu njemačkoga carstva, uveo svećenike latinskoga obreda te obnovio crkveni red koji je u mnogim krajevima oslabio. Zbog njegovih iznimnih vrlina, car Oton I. dodijelio mu je kraljevsko dostojanstvo i naslov. Vjenceslav je u tajnosti položio zavjet čistoće i živio u trajnoj askezi i samoodricanju. Bio je neumoran u brizi za nevoljne: otkupljivao je kršćanske i poganske robove koji su se prodavali u ropstvo na praškim trgovima te im davao slobodu i krštenje. Osobno je noću pripremao pšenicu za hostije i brao grožđe za misno vino. Njegov brat Boleslav, pod utjecajem majke Drahomire i poganskih velikaša, počeo je gajiti mržnju prema njemu. Boleslav je pozvao Vjenceslava na proslavu svetih Kuzme i Damjana u Stari Boleslav. Ujutro 28. rujna 935. godine, dok je sveti knez išao u crkvu na jutarnju molitvu, brat ga je sa skupinom plaćenih ubojica mučki napao na crkvenim vratima i ubio.
Čuda
Tri godine nakon ubojstva, potaknut kajanjem zbog strašnoga zločina i brojnim čudesnim znakovima koji su se događali na mjestu ubojstva, Boleslav je dao prenijeti Vjenceslavovo neraspadnuto tijelo u crkvu svetoga Vida u Prag.
Štovanje i zaštitništvo
Glavni spomendan svetoga Vjenceslava slavi se 28. rujna. Njegove svete relikvije počivaju u katedrali svetoga Vida u Pragu. Glavni je nebeski zaštitnik Češke, piva, vinara i mirotvoraca. U umjetnosti se redovito prikazuje u kraljevskom ruhu i viteškom oklopu s kopljem i stijegom na kojemu je orao.
Isti dan, 28. rujna, slave se i
- Blažena Amalija Abad Casasempere, majka obitelji i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Bernardin Tomitano iz Feltrea, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Nikita Budka, biskup i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Eustohija, djevica 5. stoljeće
- Sveta Lioba (Leoba), djevica 8. stoljeće
- Sveti Anemund od Lyona, biskup i mučenik 7. stoljeće
- Sveti Faust od Rieza, biskup 5. stoljeće
- Sveti Hariton, opat 4. stoljeće
- Sveti Lovro Ruiz iz Manile i petnaest drugova, mučenici 17. stoljeće
- Sveti Salonije od Ženeve, biskup 5. stoljeće
- Sveti Zama od Bologne, biskup 4. stoljeće
- Blaženi Franjo Ksaverski Ponsa Casallarch, redovnik i mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Ivan Shozaburo, vjeroučitelj, Mancije Ichizayemon, Mihael Taiemon Kinoshi, Lovro Hachizo, Petar Terai Kuhioye i Toma Terai Kahioye, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Josip Tarrats Comaposada, redovnik i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Alfej, Aleksandar i Zosim, braća i mučenici 4. stoljeće
- Sveti Eksuperije od Toulousea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Kuniald i Gizilarij, prezbiteri 8. stoljeće
- Sveti Šimun de Rojas, prezbiter 17. stoljeće