SVETICA · MUČENICA
Sveta Ljudmila Češka
- Spomendan
- 16. rujna
- Razdoblje
- 10. stoljeće
- Smrt
- 921.
Život
Sveta Ljudmila rodila se oko 860. godine u Mielniku kao kći slavenskoga kneza Slavibora. Udala se za češkoga kneza Borivoja I., prvoga kršćanskog vladara Češke. Oboje su primili sveti sakrament krštenja oko 871. godine, a predaja govori da ih je krstio sam sveti Metod, slavenski apostol. Nakon obraćenja supružnici su se suočili sa žestokim otporom poganskoga plemstva koje ih je privremeno prognalo iz zemlje, no ubrzo su se vratili i nastavili revno graditi prve kršćanske crkve. Nakon sedam godina vladanja prepustili su prijestolje sinu Spitignjevu i povukli se u dvorac Tetin.
Nakon rane smrti Spitignjeva vlast je preuzeo njihov drugi sin Vratislav, koji se oženio Drahomirom. Drahomira je samo prividno prihvatila kršćanstvo, dok je u srcu ostala privržena starim poganskim kultovima. Kada je knez Vratislav umro 916. godine, ostavio je nasljedstvo mladom sinu Vjenceslavu, a briga za njegov odgoj i pouku u vjeri povjerena je baki Ljudmili. Ljudmila je u unukovu dušu duboko usadila ljubav prema raspetome Kristu, Svetom pismu i brizi za nevoljne.
Ta njezina velika uloga i duhovni utjecaj na mladoga vladara izazvali su bjesomučnu zavist i mržnju kneginje Drahomire. U strahu od gubitka vlasti i povratka kršćanskoga utjecaja na dvoru, Drahomira je skovala urotu s nekolicinom poganskih velikaša. Poslala je ubojice u dvorac Tetin, gdje su noću provalili u Ljudmilinu odaju. Dok je sveta kneginja bila na molitvi, napadači su je zadavili njezinim vlastitim velom u noći 15. rujna 921. godine. Tako je Ljudmila zapečatila svoj vjernički život mučeničkom smrću.
Čuda
Nakon njezina ubojstva na grobu u Tetinu počela su se događati čudesna svjetla i brojna ozdravljenja, što je potaknulo unuka Vjenceslava da s velikim slavljem prenese njezino neraspadnuto tijelo u Prag.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svete Ljudmile slavi se 16. rujna. Njezine relikvije počivaju u bazilici svetoga Jurja na Hradčanima u Pragu. Štuje se kao prva češka kršćanska mučenica i prva nebeska zaštitnica Češke. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se kao kneginja s krunom na glavi i velom obavijenim oko vrata kao znakom njezina mučeništva. Zaštitnica je baka, kršćanskih majki i odgojitelja.
Isti dan, 16. rujna, slave se i
- Blaženi Viktor III., papa 11. stoljeće
- Sveta Edita od Wiltona, djevica 10. stoljeće
- Sveta Eufemija Kalcedonska, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveti Kornelije, papa, i Ciprijan, biskup, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Ninijan od Whithorna, biskup 5. stoljeće
- Sveti Vital od Savignyja, opat 12. stoljeće
- Blaženi Dominik Shobioye, Mihael Timonoya i Pavao Timonoya, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Ignacije Casanovas, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Laurean Ferrer Cardet, prezbiter, Benedikt Ferrer Jordá i Bernardin Martínez Robles, redovnici, mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Ljudevit Allemand, biskup 15. stoljeće
- Sveti Abundije i drugovi, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Andrija Kim Taegon, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Ivan Macías, redovnik 17. stoljeće
- Sveti Martin Svećenik od Huerte, opat i biskup 2. stoljeće
- Sveti Prisko od Nocere, biskup i mučenik 1. stoljeće
- Sveti Rogel, redovnik, i Servideus (Abdallah), mučenici 9. stoljeće
- Sveti Viktor, Feliks, Aleksandar i Papije, mučenici 11. stoljeće