Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 10. stoljeće › Životopisi › Sveti Wolfgang od Regensburga

Sveti Wolfgang od Regensburga
Klikni za povećanje
×
Sveti Wolfgang od Regensburga
Sveti Wolfgang od Regensburga. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Wolfgang od Regensburga

Spomendan
31. listopada
Razdoblje
10. stoljeće
Smrt
994.

Život

Sveti Wolfgang rodio se oko 934. godine u Švapskoj u grofovskoj obitelji Pfullingen. U dobi od sedam godina dobio je kućnog učitelja svećenika, a kasnije je pohađao glasovitu samostansku školu na otoku Reichenau. Ondje je sklopio neraskidivo prijateljstvo s Henrikom, bratom würzburškoga biskupa Poppa, s kojim je pošao u Würzburg kako bi slušao predavanja glasovitoga talijanskog učitelja Stjepana od Novare. Kada je Henrik 956. godine postao nadbiskup Triera, pozvao je Wolfganga k sebi. Wolfgang je u Trieru postao učitelj u katedralnoj školi i revno radio na duhovnoj obnovi biskupije. U Trieru se povezao sa slavnim reformskim samostanom svetoga Maksimina, gdje je upoznao učitelja Ramwolda. Nakon Henrikove smrti Wolfgang je 964. godine stupio u benediktinski red u švicarskoj opatiji Maria Einsiedeln, gdje ga je 968. godine sveti Ulrik zaredio za svećenika.

Nakon pobjede kršćanske vojske na Leškom polju 955. godine car Oton Veliki i sveti Ulrik poslali su Wolfganga kao misionara među Mađare u Panoniju. Wolfgang je neumorno naviještao evanđelje, a nakon smrti regensburškoga biskupa Mihaela car ga je na Božić 972. godine imenovao biskupom Regensburga. Na biskupskoj stolici bio je odgojitelj svetoga cara Henrika II., koji je od njega primio temeljna kršćanska načela, te nadbiskupa Poppa i Tagina.

Kao biskup proveo je temeljitu obnovu klera i redovništva. Samostalnost je vratio drevnoj opatiji svetoga Emmerama, postavivši za opata učenoga Ramwolda iz Triera. Obnovio je ženske samostane Obermünster i Niedermünster te 983. godine utemeljio samostan Mittelmünster, a pomogao je i procvatu samostana Niederaltaich. Pokazao je iznimnu velikodušnost kada je pristao na smanjenje svoje biskupije radi osnutka nove Praške biskupije 975. godine, čiji je prvi biskup postao sveti Vojtjeh. Kao knez carstva savjesno je vršio dužnosti prema caru, sudjelovao na državnim saborima i pratio cara Otona II. na pohodima.

Potaknut čežnjom za molitvenom tišinom povukao se na neko vrijeme kao pustinjak u osamu uz jezero koje danas nosi njegovo ime, gdje ga je pronašao lovac i doveo natrag. Putujući Dunavom prema Pöchlarnu u Donjoj Austriji, razbolio se u selu Pupping blizu Linza. Na vlastitu želju prenesen je u kapelu svetoga Otmara u Puppingu, gdje je skrušeno preminuo 31. listopada 994. godine. Tijelo su mu prijatelji lađom prenijeli u Regensburg i svečano položili u kriptu samostana svetoga Emmerama.

Čuda

Brojna čudesna ozdravljenja događala su se na njegovu grobu u Regensburgu, što je dovelo do njegove kanonizacije 1052. godine. Predaja svjedoči da je u pustinji bacio sjekiru u goru kako bi mu Bog pokazao mjesto gdje će podići svoju ćeliju, a ondje je kasnije niknulo naselje i crkva.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Wolfganga slavi se 31. listopada. Njegove relikvije počivaju u crkvi svetoga Emmerama u Regensburgu. Glavni oltar u crkvi u Sankt Wolfgangu, remek-djelo Michaela Pachera, trajan je spomen njegova štovanja. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom odijelu sa sjekirom u desnoj ruci i biskupskim štapom u lijevoj, ili kao pustinjak kojega pronalazi lovac. Zaštitnik je tesara, drvodjelja, zidara, pastira i lađara.

Isti dan, 31. listopada, slave se i