Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 8. stoljeće › Životopisi › Sveti German Carigradski

Sveti German Carigradski
Klikni za povećanje
×
Sveti German Carigradski
Sveti German Carigradski. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti German Carigradski

Spomendan
12. svibnja
Razdoblje
8. stoljeće
Smrt
732.

Život

Sveti German Carigradski bio je carigradski patrijarh, vrsni teolog, himnograf i neustrašivi branitelj štovanja svetih slika u osmom stoljeću. Rođen je u Carigradu krajem vladavine cara Heraklija, u uglednoj patricijskoj obitelji od oca Justinijana. Od rane se mladosti posvetio Crkvi te je postao klerik u katedrali Aja Sofiji. Kasnije je posvećen za biskupa Kizika, a 715. godine jednoglasno je izabran na carigradsku patrijaršijsku stolicu. Smjesta je sazvao sinod na kojemu je potvrdio pravovjerni nauk o dvjema voljama u Kristu, osudivši zablude monotelita.

Ubrzo nakon njegova stupanja na stolicu, car Lav III. Izaurijac pokrenuo je 726. godine žestoku ikonoklastičku oluju, proglasivši edikt kojim se zabranjuje štovanje svetih ikona pod lažnom optužbom da su one idoli. Patrijarh German ustao je s velikom pastirskom hrabrošću u obranu svetih slika, razlažući caru i zabludjelim biskupima da štovanje Kristove slike izvire iz same stvarnosti Njegova utjelovljenja, te da se čast iskazana slici prenosi na Prvolik.

German se obratio papi Grguru II. u Rimu, koji mu je uputio poslanicu punu hvale za njegovu postojanost i vjeru. Kada ga je car Lav III. 730. godine pozvao pred sabor i zatražio da potpiše carski edikt protiv ikona, German je to s nesalomljivom odlučnošću odbio rekavši: "Ako sam ja Jona, bacite me u more, ali bez ekumenskoga sabora ne mogu mijenjati vjeru!". Prisiljen na odstupanje s patrijaršijske stolice, povukao se na svoje obiteljsko imanje u Platanion, gdje je u molitvi i tišini proveo posljednje godine. Preminuo je u dubokoj starosti oko 733. godine. Sedmi opći ekumenski sabor u Niceji 787. godine proslavio je njegovo ime kao jednoga od najvećih stupova pravovjerja.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Germana biskupa 12. svibnja, ističući njegovu glasovitu učenost i kreposti te njegovu veliku hrabrost kojom je prekorio cara Lava Izaurijca zbog edikta protiv svetih slika. Njegov spomen s velikom čašću slave i Latinska i Grčka Crkva. Ostavio je dragocjene teološke spise, poslanice o ikonama i predivne liturgijske marijanske himne. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu istočnoga obreda s omoforom, držeći u ruci ikonu Isusa Krista i Blažene Djevice Marije te pero. Zaštitnik je ikonopisaca, kršćanskih umjetnika, teologa i branitelja vjerske slobode.

Isti dan, 12. svibnja, slave se i