Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 14. stoljeće › Životopisi › Sveti Brinolf Algotsson

Sveti Brinolf Algotsson
Klikni za povećanje
×
Sveti Brinolf Algotsson
Sveti Brinolf Algotsson. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Brinolf Algotsson

Spomendan
6. veljače
Razdoblje
14. stoljeće
Smrt
1317.

Život

Sveti Brinolf Algotsson rodio se između 1240. i 1248. godine u švedskoj pokrajini Västergötland, u moćnoj i uglednoj plemićkoj obitelji viteza Algota Brinolfssona i majke Margarete. Prvu naobrazbu stekao je u katedralnoj školi u Skari, a zatim je poslan na glasovito Sveučilište u Parizu. U Parizu je proveo gotovo dva desetljeća, temeljito proučavajući crkveno i rimsko pravo, teologiju, filozofiju i prirodne znanosti, te je imao milost osobno slušati predavanja svetoga Tome Akvinskoga. U domovinu se vratio kao jedan od najučenijih ljudi sjeverne Europe.

Nakon svećeničkoga ređenja obnašao je službe dekana stolnoga kaptola u Linköpingu i kanonika u Skari, a 1278. godine izabran je za biskupa Skare, što je potvrdio papa Nikola III. Preuzevši biskupiju u proljeće 1279. godine, Brinolf se s velikim žarom posvetio sveobuhvatnoj duhovnoj i pastoralnoj obnovi. Donio je stroge uredbe o crkvenoj disciplini, pravednom ubiranju desetine i duhovnom životu klera. Utemeljio je u Parizu poseban dom za siromašne studente iz svoje biskupije, podupirao misionare i neumorno branio prava Crkve pred nasrtajima svjetovnih vladara. U godinama 1282. i 1283. pošao je na pobožno hodočašće u Svetu Zemlju, obilazeći sveta mjesta Isusova života i muke.

Zbog svoje nepopustljive obrane slobode Crkve, 1288. godine došao je u sukob sa švedskim kraljem Magnusom Ladulåsom te je morao nakratko otići u progonstvo. Tijekom toga progonstva njegov je otac bio bačen u tamnicu, a braća su pretrpjela zatvor i nasilje. Nakon pomirenja s kraljem 1289. godine, Brinolf se vratio u Skaru i nastavio svoje plodno biskupsko djelovanje. Godine 1304. u luku Lödöse svečano je dočekao dragocjenu relikviju trna iz Kristove krune, darovanu njegovoj biskupiji, te ju je u procesiji prenio u katedralu, što je privuklo rijeke hodočasnika i omogućilo obnovu katedrale. Bio je i plodan liturgijski pjesnik, sastavivši rime i himne u čast svetih švedskih mučenika Helene iz Skövdea i Eskila iz Tune te spjev o Trnovoj kruni. Sveti je biskup preminuo u Gospodinu u Skari 6. veljače 1317. godine.

Čuda

Sveti je Brinolf još za života bio poznat po čudesnim djelima. Predaja navodi da je u više navrata po njegovoj molitvi i blagoslovu voda bila čudesno pretvorena u vino, poput znamenja na svadbi u Kani Galilejskoj, kako bi se okrijepili umorni i siromašni gosti. Kada je sveta Brigita Švedska 2. veljače 1349. godine posjetila njegov grob u katedrali u Skari, imala je uzvišeno viđenje u kojemu su joj se ukazali Gospodin Isus i Blažena Djevica Marija, posvjedočivši o uzvišenoj svetosti biskupa Brinolfa. U kanonskom procesu zabilježena su brojna posmrtna čuda i ozdravljenja slijepih, gluhih i hromih bolesnika na njegovu grobu.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo svetoga Brinolfa položeno je u katedrali u Skari. Zahtjev za njegovu kanonizaciju upućen je na Koncil u Konstanci, a papa Martin V. potaknuo je nastavak postupka. Papa Inocent VIII. odobrio je svečano podizanje i prijenos njegovih svetih moći, što je 16. kolovoza 1492. godine svečano izvršeno pod papom Aleksandrom VI., što je predstavljalo stvarno uvrštenje među svece. U Rimskom martirologiju njegov se liturgijski spomendan slavi 6. veljače. Prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i štapom, držeći u ruci knjigu svojih himana ili posudu s vodom i vinom, često s trnovom krunom u blizini. Zaštitnik je Skarske biskupije i kršćanskih učenika.

Isti dan, 6. veljače, slave se i