Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 14. stoljeće › Životopisi › Blaženi Rajmund Lullo

BLAŽENIK · TREĆOREDAC I MUČENIK

Blaženi Rajmund Lullo

Spomendan
29. lipnja
Razdoblje
14. stoljeće

Život

Blaženi Rajmund Lullo (Ramon Llull) rođen je između 1232. i 1236. godine u Palmi na otoku Mallorci, u imućnoj plemićkoj obitelji koja se ondje doselila nakon kršćanskoga oslobođenja otoka. Odgojen u dvorskom ozračju, provodio je mladost na dvoru aragonskoga kralja Jakova I. i njegova sina, posvećen svjetovnim ugodnostima, viteštvu i pjesništvu. Oženio se plemkinjom Biancom Picany s kojom je imao dvoje djece.

Oko svoje tridesete godine života doživio je pet uzastopnih potresnih viđenja Raspetoga Krista. Ta su viđenja iz temelja promijenila njegov život: Rajmund je shvatio ispraznost svjetovnih počasti i osjetio snažan nutarnji poziv da sav svoj život posveti Kristu. Odlučio je posvetiti se obraćenju nevjernika, napose muslimana i Židova, naviještanjem istine katoličke vjere, pa makar za to morao platiti i cijenom mučeništva.

Osigurao je obitelj, a potom prodao ostatak imetka i razdijelio novac siromasima. Obukao je pokornički habit Trećega reda svetoga Franje te je pošao na sveta hodočašća, povlačeći se u molitvenu osamu i askezu. Shvatio je da se u susretu s nekršćanima moraju koristiti argumenti razuma prosvijetljeni vjerom i temeljito poznavanje njihova jezika i kulture. Zato je godinama marljivo učio arapski jezik i istočnjačku filozofiju.

Na Mallorci je 1276. godine osnovao glasoviti samostanski kolegij u Miramaru, gdje su se budući misionari pripremali proučavajući arapski jezik i kršćansku apologetiku. Rajmund je razvio i cjelovit filozofsko-teološki sustav, nazvan „Velika vještina“ (Ars Magna), pomoću kojega je nastojao logičkim putem i razumskim dokazima prikazati istinitost kršćanskih otajstava, poput Presvetoga Trojstva i Utjelovljenja. Predavao je na sveučilištima u Parizu i Montpellieru, neumorno pobijajući zablude arapskoga filozofa Averroesa o dvostrukoj istini. Zbog svoje iznimne učenosti i prosvijetljenosti prozvan je „Prosvijetljenim naučiteljem“ (Doctor Illuminatus).

Kao neustrašivi misionar laik, Rajmund je više puta putovao u sjevernu Afriku i na Bliski istok. U Tunisu i Alžiru javno je stupao među muslimanske učenjake i vlastodršce, vodeći bratski dijalog i izlažući im svjetlo Evanđelja. Zbog toga je podnosio zatvore, pogrde i progone. Sudjelovao je i na Općem saboru u Vienneu 1311. godine, tražeći osnivanje sveučilišnih katedri za istočne jezike kako bi se pripremili novi navjestitelji vjere.

Ponovno se uputio u Tunis 1314. ili 1315. godine. Dok je neustrašivo naviještao Krista na javnom trgu, razjarena ga je gomila zasula kamenjem i teško izranila. Kršćanski mornari uspjeli su ga polumrtva prenijeti na lađu koja je plovila prema Mallorci. Rajmund je od zadobivenih rana sveto preminuo na moru, na vidiku rodnoga otoka Mallorce, 29. lipnja 1315. ili 1316. godine, primivši neprolaznu krunu mučeništva.

Štovanje i zaštitništvo

Rimokatolička Crkva slavi spomendan blaženoga Rajmunda Lulla 29. lipnja, uvrstivši ga u Rimski martirologij kao mučenika i trećoredca svetoga Franje. Njegovo tijelo s poštovanjem se čuva u bazilici svetoga Franje u Palmi de Mallorci, kamo stoljećima hodočaste vjernici. Papa Pio IX. potvrdio je njegovo štovanje na čast oltara. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u habitu franjevačkoga trećoredca s dugom sijedom bradom, držeći u ruci knjigu svoje „Ars Magna“ ili perom ispisujući retke, često s mučeničkom palmom i kamenjem oko sebe koji podsjećaju na njegovo stradanje. Časti se kao zaštitnik misionara, dijaloga s nekršćanima, filozofa i katalonske književnosti.

Isti dan, 29. lipnja, slave se i