BLAŽENIK · PAPA
Blaženi Urban V.
- Spomendan
- 19. prosinca
- Razdoblje
- 14. stoljeće
Život
Blaženi Urban V. (krsnim imenom Guillaume de Grimoard) rođen je 1310. godine u dvorcu Grizac u pokrajini Languedoc u Francuskoj, u plemićkoj obitelji. Odgojen u dubokoj pobožnosti, stekao je iznimno obrazovanje u Montpellieru i Toulouseu. Rano je stupio u benediktinski red u samostanu Chirac, a redovničke je zavjete položio u glasovitoj opatiji Saint-Victor u Marseilleu. Ljubav prema benediktinskom pravilu nosio je cijeloga života te je i kao vrhovni svećenik zadržao jednostavan monaški način života i nosio redovnički habit.
Nakon svećeničkoga ređenja nastavio je studij teologije i kanonskoga prava na sveučilištima u Toulouseu, Montpellieru, Parizu i Avignonu, postavši jednim od najučenijih crkvenih pravnika svoga doba. Djelovao je kao profesor crkvenoga prava, generalni vikar nekoliko biskupija, a 1352. godine imenovan je opatom. Zbog svoje mudrosti i diplomatske vještine povjeravane su mu mnoge delikatne misije u Italiji. Kada je 1362. godine boravio u diplomatskom poslanstvu u Napulju, kardinali okupljeni u konklavi u Avignonu nakon smrti pape Inocenta VI., prepoznavši njegove izvanredne kreposti, jednoglasno su ga izabrali za papu, premda nije bio kardinal. Uzeo je ime Urban V., istaknuvši da su svi pape koji su nosili to ime bili sveti.
Kao rimski biskup, Urban V. je odlučno suzbijao raskoš i lakomost na dvoru, uveo strogu stegu među klerom i poticao napredak kršćanskih sveučilišta. No najvažniji cilj njegova pontifikata bio je povratak Petrove Stolice iz Avignona u vječni grad Rim, gdje su stolovali i krv prolili sveti apostoli Petar i Pavao. Iako su se francuski dvor i mnogi kardinali tome žestoko protivili, Urban se nije dao pokolebati. Napustio je Avignon u travnju 1367. godine, isplovio iz Marseillea te 16. listopada 1367. godine svečano i pobjedonosno ušao u Rim, na neizmjernu radost kršćanskoga svijeta, prekinuvši dugogodišnje avignonsko progonstvo papa.
Zatekavši Rim u teškim ruševinama i zapuštenosti, Urban se odmah prihvatio posla. Obnovio je bazilike svetoga Petra i svetoga Ivana Lateranskoga, uredio ulice, zaposlio siromašne i dijelio žito u vrijeme gladi. U Rimu je 1368. godine primio svetorimskoga cara Karla IV., a 1369. godine i bizantskoga cara Ivana V. Paleologa, koji je došao iskazati poslušnost papi i ispovjediti katoličku vjeru.
Ipak, stalni nemiri u Italiji, prijetnje razbojničkih plaćeničkih družina i snažni pritisci francuskih kardinala primorali su teško bolesnoga papu da u jesen 1370. godine privremeno pođe natrag u Avignon. Ubrzo nakon dolaska u Avignon, shrvan teškom bolešću, Urban se dao položiti na pod posut pepelom u jednostavnom benediktinskom habitu. Preminuo je u Gospodinu u dubokoj molitvi 19. prosinca 1370. godine.
Čuda
Nakon smrti pape Urbana V. na njegovu su se grobu u Avignonu i u opatiji Saint-Victor u Marseilleu dogodila mnoga čudesna ozdravljenja bolesnika i oslobođenja nevoljnika koji su zazivali njegov zagovor.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan blaženoga Urbana V. 19. prosinca. Njegove su relikvije prenesene u opatiju Saint-Victor u Marseilleu. Papa Pio IX. svečano je potvrdio njegovo štovanje 1870. godine, proglasivši ga blaženim. U umjetnosti se prikazuje u papinskom ruhu s tijarom na glavi ili u skromnom benediktinskom habitu, držeći u ruci biste svetih apostola Petra i Pavla čije je relikvije dao ugraditi u nove relikvijare u Rimu, te s raspelom i maslinovom grančicom.
Isti dan, 19. prosinca, slave se i
- Sveti Anastazije I., papa 5. stoljeće
- Sveti Franjo Ksaverski Hà Trọng Mậu, Dominik Bùi Văn Úy, Augustin Nguyễn Văn Mới, Toma Nguyễn Văn Đệ i Stjepan Nguyễn Văn Vinh, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Grgur od Auxerrea, biskup 6. stoljeće
- Blažena Marija Eva od Providnosti Noiszewska i Marija Marta od Isusa Wołowska, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Vilim iz Fenoglija, redovnik 12. stoljeće