Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 14. stoljeće › Životopisi › Blaženi Augustin Kažotić

Blaženi Augustin Kažotić
Klikni za povećanje
×
Blaženi Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · BISKUP

Blaženi Augustin Kažotić

Spomendan
3. kolovoza
Razdoblje
14. stoljeće
Smrt
1323.

Život

Blaženi Augustin Kažotić rođen je oko 1260. godine u Trogiru u uglednoj plemićkoj obitelji. Privučen evanđeoskim idealom svetoga Dominika, još kao petnaestogodišnjak stupio je u Red propovjednika. Prvu redovničku i teološku izobrazbu stekao je u samostanima u Trogiru i Splitu, a 1286. godine poslan je na glasovito Sveučilište u Parizu kako bi usavršio studij filozofije i teologije pod okriljem tomističke misli. Na putu prema Parizu preživio je teški razbojnički napad kod Pavije u kojemu je stradao njegov subrat. Po povratku u domovinu razvio je plodno misionarsko djelovanje, neumorno propovijedajući u Bosni i boreći se protiv krivovjerja snagom blagosti i jasnoga crkvenog nauka. U to je vrijeme sklopio prisno duhovno prijateljstvo s papinskim legatom Nikolom Boccasinijem, nekadašnjim vrhovnim učiteljem reda, koji je kasnije izabran za papu uzevši ime Benedikt XI..

Upravo je papa Benedikt XI. 1303. godine osobno posvetio Augustina za biskupa Zagrebačke biskupije. U to doba zagrebačka je biskupija bila pustošena teškim posljedicama građanskih ratova za prijestolje i nasiljem velikaša. Biskup Augustin odmah je započeo temeljitu duhovnu, materijalnu i liturgijsku obnovu. Utemeljio je katedralnu školu i knjižnicu, uveo osobiti zagrebački liturgijski obred i osigurao besplatno školovanje za siromašne đake i bogoslove. Zabranio je ubiranje pristojbi od siromašnih učenika, a veći dio svojih biskupskih prihoda dijelio je gladnima, bolesnima i obespravljenima. Augustin je bio neustrašiv branitelj pravde pred kraljem Karlom Robertom i velikašima, štiteći narod od pretjeranih nameta i nasilja. Sudjelovao je na Općem saboru u Vienneu od 1311. do 1312. godine.

Zbog sukoba s kraljem, koji je nastao radi Augustinove nepokolebljive obrane crkvenih i narodnih prava, biskup je 1318. godine pošao k papi Ivanu XXII. u Avignon. Kralj Karlo Robert zabranio mu je povratak u Zagreb, pa je Augustin nekoliko godina proveo u papinskoj kuriji u Avignonu. Ondje se istaknuo kao izvrstan teolog, napisavši zapažene rasprave protiv praznovjerja, magije i vračanja, u kojima je mudro isticao da neuke ljude treba strpljivo poučavati i odgajati, a ne progoniti. Papa ga je 1322. godine premjestio na biskupsku stolicu u Luceru u južnoj Italiji. U gradu u kojemu su donedavno prevladavali Saraceni, Augustin je s očinskom ljubavlju gradio kršćansku zajednicu: osnovao je bolnicu za siromahe, sirotište za djevojčice, gradio crkve i utemeljio dominikanski samostan. Iscrpljen svetim trudima, preminuo je u Gospodinu u Luceri 3. kolovoza 1323. godine.

Čuda

Augustinov sveti život bio je praćen nebeskim uslišanjima i čudesnim znacima. Za vrijeme gradnje zagrebačke katedrale 1312. godine vladala je strašna suša. Biskup Augustin se ponizno pomolio Bogu i blagoslovio zemlju na današnjem središnjem gradskom trgu, nakon čega je ondje čudesno potekao obilan izvor svježe vode, u narodu poznat kao vrelo Manduševac.

U Luceri je zabilježeno više čudesa po njegovu zagovoru. Tijekom jedne razorne oluje u 18. stoljeću, prestravljeni su stanovnici zazivali blaženoga Augustina, a svjedoci su promatrali lik svetoga biskupa kako se pojavljuje među oblacima i rukom odgoni oluju i tuču dalje od grada.

Štovanje i zaštitništvo

Augustina Kažotića proglasio je blaženim papa Inocent XII. 1700. godine, a papa Klement XI. proširio je njegovo štovanje bulom 1702. godine. Njegov se spomendan u Katoličkoj Crkvi slavi 3. kolovoza. Njegovo sveto tijelo i lubanja počivaju u kapeli Gagliardi unutar bazilike katedrale u Luceri, gdje se u katedralnom muzeju čuvaju i njegova misna stola i platneno ruho. Glavni je zaštitnik grada Lucere, a svečano se časti i u rodnom Trogiru te u Zagrebačkoj nadbiskupiji, čiji je bio prvi blaženi pastir. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ruhu s dominikanskim habitom ispod njega, držeći u ruci biskupski štap i otvoreno Sveto pismo ili model katedrale.

Isti dan, 3. kolovoza, slave se i