SVETICA · KRALJICA
Sveta Margareta Škotska
- Spomendan
- 16. studenoga
- Razdoblje
- 11. stoljeće
- Smrt
- 1093.
Život
Sveta Margareta rodila se oko 1045. godine u Ugarskoj kao kći engleskoga kraljevića Edwarda Izgnanika i plemkinje Agate. Bila je unuka engleskoga kralja Edmunda Željeznobokoga. Nakon djetinjstva provedenoga na ugarskom dvoru vratila se s obitelji u Englesku, no nakon normanskoga osvajanja njezina je obitelj morala bježati na more. Oluja je njihov brod odbacila na obale Škotske, gdje ih je u zaštitu primio škotski kralj Malcolm III., koji je ubrzo uzeo Margaretu za svoju ženu.
Kao škotska kraljica Margareta je svoj visoki položaj u potpunosti posvetila dobru Crkve i kraljevstva. Rodila je osmero djece, odgajajući ih u dubokoj pobožnosti i kršćanskim krepostima, te je postala uzor savršene supruge, majke i vladarice. Svojim blagim utjecajem na kralja ublažila je njegovu prijeku narav i potaknula ga na pravedno vladanje. Sazvala je crkveni sabor na kojem su provedene važne obnove: uređen je korizmeni post, obnovljeno vazmeno pričešćivanje i ukinute bračne zapreke među rođacima. Njezin osobni život bio je ispunjen neprestanom molitvom, strogim postovima i neizmjernom darežljivošću prema siromasima, koje je svakodnevno vlastitim rukama hranila i posluživala. Podigla je brojne crkve, među kojima se ističe opatija u Dunfermlineu, sagrađena za čuvanje relikvije Svetoga Križa. Prorekla je dan svoje smrti te je u miru preminula u dvorcu u Edinburghu 16. studenoga 1093. godine.
Čuda
Crkvena predaja bilježi da je njezina dragocjena knjiga Evanđelja, ukrašena zlatom i draguljima, jednom prigodom ispala sluzi i pala u rijeku. Nakon dugotrajne potrage knjiga je pronađena na dnu rijeke potpuno neoštećena i suha, kao znak Božje naklonosti prema svetoj kraljici.
Štovanje i zaštitništvo
Svetom ju je 1250. godine proglasio papa Inocent IV.. Njezine su relikvije počivale u opatiji Dunfermline, a kasnije su premještene u Španjolsku u samostan El Escorial. Glavna je zaštitnica Škotske i grada Edinburgha, a zazivaju je i majke te kraljice. Njezin se spomendan u Katoličkoj Crkvi slavi 16. studenoga, a slavi se i 10. lipnja. U umjetnosti se prikazuje u kraljevskom ruhu s krunom na glavi, držeći u ruci knjigu Evanđelja ili dijeleći milostinju siromasima.
Isti dan, 16. studenoga, slave se i
- Sveta Agneza Asiška, djevica 13. stoljeće
- Sveti Edmund Rich od Canterburyja, biskup 13. stoljeće
- Sveti Euherije Lionski, biskup 5. stoljeće
- Sveti Otmar od Sankt Gallena, opat 8. stoljeće
- Blaženi Edvard Osbaldeston, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Blaženi Šimun od Cave, opat 12. stoljeće
- Sveta Gertruda Velika, djevica 14. stoljeće
- Sveti Augustin i Felicita iz Kapue, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Leokadije i Luzor, pravednici 4. stoljeće