BLAŽENIK · PAPA
Blaženi Urban II.
- Spomendan
- 29. srpnja
- Razdoblje
- 11. stoljeće
Među najštovanijima: Najštovaniji na francuskom području
Život
Blaženi Urban II., krsnoga imena Odo (Oton) od Lageryja, rođen je oko 1042. godine u plemićkoj viteškoj obitelji u Châtillon-sur-Marneu u Šampanji. Školovao se u Reimsu pod vodstvom svetoga Brune, kasnijega utemeljitelja kartuzijanaca, gdje je postao kanonik i arhiđakon. Oko 1070. godine odrekao se crkvenih časti i stupio u glasoviti samostan Cluny, položivši zavjete pod velikim opatom svetim Hugom. Kao prior Clunyja poslan je u Rim u pomoć papi svetomu Grguru VII., koji ga je 1078. godine imenovao kardinalom i biskupom Ostije.
Kao papinski legat u Njemačkoj i Francuskoj neustrašivo je branio crkvenu slobodu protiv samovolje cara Henrika IV. i carskoga protupape. Nakon smrti Viktora III., kardinali su se 12. ožujka 1088. okupili u Terracini i jednoglasno izabrali Oda za papu, uzevši ime Urban II.. Njegov pontifikat bio je ispunjen teškim borbama za slobodu Crkve. Grad Rim bio je u rukama protupape, pa je Urban isprva morao prebivati u siromaštvu na otoku svetoga Bartolomeja i u utvrdi Frangipana, prije nego što je uspio osloboditi Lateran i baziliku svetoga Petra. Nastavio je neumornu gregorijansku reformu, sazivajući sinode protiv simonije, laičke investiture i braka klera, izopćivši francuskoga kralja Filipa I. zbog preljuba.
Najznamenitiji događaj njegova pontifikata bio je sabor u Clermontu u studenome 1095. godine. Na molbu bizantskoga cara za pomoć protiv turskih osvajača, papa je pred stotinama biskupa i tisućama vitezova održao vatren govor, pozvavši kršćane da se ujedine i pođu u obranu progonjene braće na Istoku te oslobode Kristov grob u Jeruzalemu. Oduševljeno mnoštvo odgovorilo je povikom: Bog to želi!. Time je pokrenut Prvi križarski rat. Godine 1098. sazvao je sabor u Bariju radi pomirenja s Grcima, gdje se istaknuo sveti Anselmo Canterburyjski. Preminuo je u Rimu 29. srpnja 1099. godine, samo dva tjedna nakon što su kršćanske snage oslobodile Jeruzalem, ne dočekavši tu vijest na zemlji.
Čuda
Nakon njegove smrti na njegovu su se grobu u kripti bazilike svetoga Petra u Rimu događala brojna čudesa i uslišanja, o kojima svjedoče onovremeni pisci.
Štovanje i zaštitništvo
Štovanje pape Urbana II. trajalo je od njegove smrti, a službeno ga je blaženim proglasio papa Lav XIII. 14. srpnja 1881. godine. Spomendan mu se slavi 29. srpnja. Njegove relikvije počivaju u vatikanskim kriptama blizu groba Hadrijana I.. U umjetnosti se prikazuje u papinskom ornatu s tijarom, držeći križarski križ ili povelju o oslobođenju Svete zemlje.
Isti dan, 29. srpnja, slave se i
- Sveta Marta, djevica 1. stoljeće
- Sveti Kalinik Gangrijski, mučenik 3. stoljeće
- Sveti Lazar i sveta Marija, učenici Gospodinovi 1. stoljeće
- Sveti Lup od Troyesa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Olav II. Norveški, kralj i mučenik 11. stoljeće
- Sveti Simplicije, Faustin, Beatrica i Ruf, mučenici 4. stoljeće
- Blaženi Ivan Krstitelj Egozcuezábal Aldaz, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Josip Calasanz Marqués, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Karlo Nikola Antun Ancel, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Ljudevit Bertrand, prezbiter, Mancije od svetoga Križa i Petar od svete Marije, redovnici, mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Lucije Martínez Mancebo, prezbiter, i drugovi, mučenici 16. stoljeće
- Sveti Feliks II., mučenik 4. stoljeće
- Sveti Josip Zhang Wenlan, Pavao Chen Changpin, Ivan Krstitelj Lou Tingyin i Marta Wang Louzhi, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Prosper od Orléansa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Vilim Pinchon, biskup 13. stoljeće