SVETAC · KNEZ
Sveti Vladimir Veliki
- Spomendan
- 15. srpnja
- Razdoblje
- 11. stoljeće
- Smrt
- 1015.
Među najštovanijima: Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na poljskom području, Najštovaniji na slovenskom području
Život
Sveti Vladimir Veliki, unuk svete Olge, rođen je 956. godine te je postao veliki knez Kijeva i cijele Rusije. Prvi dio njegova života bio je obilježen poganskim običajima, mnogoboštvom i ratnim pohodima, tijekom kojih je u Kijevu podigao velika svetišta slavenskim idolima Perunu, Dažbogu i drugima. No, Božja providnost vodila je kneza prema istinskom svjetlu. Poslao je izaslanike u susjedne zemlje da istraže vjere, a oni su se vratili zadivljeni ljepotom i uzvišenošću kršćanskoga bogoslužja u carigradskoj katedrali Svete Mudrosti.
Godine 988., nakon opsade Hersona na Krimu, Vladimir je zatražio ruku princeze Ane, sestre bizantskoga cara Bazilija II., pristavši na primanje kršćanske vjere. U Hersonu ga je krstio carigradski mitropolit Mihael, podijelivši mu krsno ime Bazilije. Prema predaji, prije krštenja bio je pogođen sljepoćom, a vid mu se čudesno vratio u trenutku izlaska iz krsnoga studenca.
Vrativši se u Kijev, Vladimir je potpuno promijenio svoj život. Naredio je da se poganski idoli poruše i bace u Dnjepar, a sav je kijevski puk pozvao na krštenje u vodama rijeke. Odbacio je ranije običaje, uveo crkvene sudove, gradio škole, bolnice i brojne samostane te podigao veličanstvenu crkvu posvećenu Presvetoj Bogorodici (Desetinsku crkvu) i crkvu Preobraženja. Od ratnika postao je blag vladar, otac siromaha i revan širitelj vjere. Preminuo je u Berestovu 15. srpnja 1015. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Vladimira slavi se 15. srpnja. U istočnoj i zapadnoj Crkvi štuje se s naslovom ravnoapostolnoga kneza, kao krstitelj i prosvjetitelj ruskih i ukrajinskih naroda. Njegove su relikvije položene u crkvi Presvete Bogorodice u Kijevu. U umjetnosti se prikazuje u vladarskom plaštu s krunom na glavi, držeći u ruci križ i model crkve.
Isti dan, 15. srpnja, slave se i
- Blažena Ana Marija Javouhey, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Antun Beszta-Borowski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Bernard Badenski, markgrof 15. stoljeće
- Blaženi Česlav Odrowąż, prezbiter 13. stoljeće
- Sveti Abudemije, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Ansver, opat i mučenik 11. stoljeće
- Sveti Atanazije I. Napuljski, biskup 9. stoljeće
- Sveti Bonaventura, biskup i crkveni naučitelj 13. stoljeće
- Sveti David od Munktorpa (od Västeråsa), biskup 11. stoljeće
- Sveti Feliks od Tibiuke, biskup i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Jakov Nisibijski, biskup 4. stoljeće
- Sveti Plehelm, biskup 8. stoljeće
- Sveti Pompilije Marija Pirrotti, prezbiter 18. stoljeće
- Blaženi Ignacije de Azevedo, prezbiter, i trideset i osam drugova, redovnici i mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Mihael Bernard Marchand, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveti Andrija Nguyễn Kim Thông Nam (Nam Thuông), mučenik 19. stoljeće
- Sveti Eutropije, Zosima i Bonoza, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Filip i deset dječaka, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Gumbert od Ansbacha, opat 8. stoljeće
- Sveti Josip Solunski, biskup 9. stoljeće
- Sveti Katulin, đakon, i drugovi, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Petar Nguyễn Bá Tuần, prezbiter i mučenik 19. stoljeće