Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 18. stoljeće › Životopisi › Blaženi Gerard od Clairvauxa

Blaženi Gerard od Clairvauxa
Klikni za povećanje
×
Blaženi Gerard od Clairvauxa
Blaženi Gerard od Clairvauxa. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · OPAT

Blaženi Gerard od Clairvauxa

Spomendan
16. listopada
Razdoblje
18. stoljeće

Život

Blaženi Gerard od Clairvauxa (Gérard de Clairvaux) rođen je oko 1120. godine u plemićkoj obitelji u Lombardiji u sjevernoj Italiji. U mladim se danima odazvao redovničkomu pozivu i stupio u drevnu benediktinsku opatiju Fossanova, smještenu južno od Rima. Kada se ta opatija oko 1135. godine priključila novoutemeljenom cistercitskom redu, Gerard je prigrlio strogi način života koji je nadahnuo sveti Bernard iz Clairvauxa te je postao prvi cistercitski opat Fossanove, vršeći tu službu najprije oko pet godina, a zatim ponovno od 1158. godine.

Kao redovnik i poglavar odlikovao se iznimnom privrženošću monaškomu pravilu, strogom pokorom i neumornom brigom za duhovnu stegu u samostanima. Rado se koristio mudrim riječima i poukama svetoga Bernarda, potičući monahe na poslušnost, poniznost i ljubav prema raspetome Kristu. Zbog svoga ugleda i pastoralne razboritosti, 1170. godine izabran je za šestoga opata slavne opatije Clairvaux, naslijedivši opata Ponsa de Polignaca koji je imenovan biskupom Clermonta. Na čelu ove vodeće cistercitske opatije Gerard se posvetio očuvanju izvornoga duha reda i brizi za mnogobrojne pridružene samostane.

Kao opat Clairvauxa imao je dužnost obavljati redovite kanonske vizitacije samostana kćeri. Godine 1177. pošao je u vizitaciju opatije Igny u pokrajini Champagne, u biskupiji Reims. U tom je samostanu naišao na nered i neposluh pojedinih monaha te je odlučno zahtijevao poštivanje monaške discipline. Jedan od monaha, po imenu Hugo de Bazoches, pobunio se protiv opatske vlasti i disciplinske kazne kojom mu je opat zaprijetio. Ponesen bijesom i zlobom, taj je odmetnuti monah nasrnuo na nenaoružanoga opata i usmrtio ga ubodima noža u krugu samostana Igny. Blaženi Gerard podnio je smrt s evanđeoskim opraštanjem, položivši život u obrani redovničkoga reda i pravila kao prvi mučenik Cistercitskoga reda.

Čuda

Gospodin je proslavio svoga vjernoga slugu odmah nakon njegova preminuća. Tijekom mise zadušnice i bdjenja uz Gerardovo mrtvo tijelo, opat samostana Igny, Petar Monoculus (kasniji opat Clairvauxa), doživio je nebesko viđenje. Vidio je ubijenoga opata Gerarda obasjanoga sjajnim nebeskim svjetlom u zajedništvu sa svetim Bernardom iz Clairvauxa, što je cijeloj zajednici bio očit znak da je njegov mučenički prijelaz primljen pred Božjim prijestoljem u slavi svetih.

Štovanje i zaštitništvo

Blaženi Gerard pokopan je u opatiji Igny, a uspomena na njegovu žrtvu sačuvala se u djelu Exordium magnum Ordinis Cisterciensis Konrada iz Eberbacha. Njegovo liturgijsko štovanje u Cistercitskom redu službeno je odobrio papa Klement XI. 1702. godine. Dok Cistercitski red njegov spomendan slavi 8. ožujka, Rimski martirologij bilježi njegov prijelaz u vječnost na dan 16. listopada. Prikazuje se u bijelome cistercitskom habitu s opatskim štapom, knjigom pravila i palmom mučeništva, ponekad s ranom od noža.

Isti dan, 16. listopada, slave se i