Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

✠

Acta Sanctorum · Svezak V

15. veljače

Siječanj
Veljača
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Ožujak
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Travanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Svibanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Lipanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Srpanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Kolovoz
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Rujan
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Listopad
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Studeni
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Prosinac
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
  1. O svetoj braći Faustinu svećeniku i Joviti đakonu, mučenicima u Bresciji u Italiji
  2. O svetim mučenicima Josipu đakonu, Zenonu, Apoloniju, Febu, Romanu, Zozimu, Barolu, Zoku svećeniku, Rufinu, u Antiohiji u Siriji
  3. O sv. Kratonu Govorniku, njegovoj ženi i ukućanima, mučenicima u Rimu
  4. O sv. Agapi djevici mučenici u Terniju u Umbriji
  5. O svetim sirskim mučenicima adventu, Ksistu, Pomponiju, Gemeli, Viktoru, Generozu, Viktoru, Gemelijanu, Kuturnu, Kastuli
  6. O sv. Faustini djevici mučenici
  7. O sv. Euzebiju Anahoretu u Azihi u Siriji
  8. O sv. Georgiji djevici Bogu posvećenoj, u Clermontu u Galiji
  9. O sv. Severu svećeniku u Valeriji kod Talijana
  10. O sv. Kvinidiju, biskupu u Vaisonu u Galiji
  11. O sv. Berahiju, ili Berahu, opatu i biskupu u Irskoj
  12. O sv. Faustu monahu kasijskom u Rimu
  13. O sv. Dekorosu biskupu kapuanskom u Kampaniji
  14. O sv. Valfridu opatu Zelenoga brda u Etruriji
  15. O sv. Sigfridu biskupu ispovijedniku, Vinamanu, Unamanu, Sunamanu, mučenicima u Växjöu u Švedskoj
  16. O svetim mučenicima Henriku i Alfardu u Švedskoj i Norveškoj
  17. O sv. Euzeju pustinjaku Postolaru
Martirologijski popis i izostavljeni sveci toga dana

Sveci koji se štuju 15. siječnja.

SVETI FAUSTIN svećenik, sv. JOVITA đakon, braća mučenici u Brescii u Italiji. Sv. Faustina djevica mučenica. Sv. Josip đakon. Sv. Major vojnik Maur, mučenik u Gazi u Palestini. Sv. Zenon, Sv. Euzebije pustinjak u Asihi u Siriji. Sv. Apolonije, Sv. Georgija djevica Bogu posvećena, u Clermontu u Galiji. Sv. Feb, mučenici, u Antiohiji u Siriji. Sv. Sever svećenik, u Valeriji kod Italaca. Sv. Roman, Sv. Kvinidije, biskup u Vaisonu u Galiji. Sv. Zosim, Sv. Berahije, opat i biskup u Irskoj. Sv. Barol, Sv. Faust monah iz Montecassina, u Rimu. Sv. Zok svećenik, Sv. Dekoroz biskup u Capui u Kampaniji. Sv. Rufin, Sv. Valfrid opat u Monteverdu u Etruriji. Sv. Kraton govornik, njegova žena, mučenici u Rimu. ukućani, Sv. Kolumban opat, zazidan u Gentu u Flandriji. Sv. Agapa djevica, mučenica u Terniju u Umbriji. Sv. Sigfrid biskup, Sv. Advent, mučenici u Siriji. Sv. Vinaman, mučenici, u Växjöu u Švedskoj. Sv. Sikst, Sv. Unaman, Sv. Pomponije, Sv. Sunaman, Sv. Gemela, Sv. Henrik, mučenici u Švedskoj i Sv. Viktor, Sv. Alfard, Norveškoj. Sv. Generoz, Sv. Euzej, pustinjak postolar, u Serravalleu u Pijemontu. Sv. Viktor, Sv. Gemelijan, Sv. Kuturn, Sv. Kastula,

Izostavljeni i preneseni na druge dane.

Prijenos svetoga Antuna opata upisan je u rukopisnom Florarium Sanct. O tome smo govorili nakon njegova Života na str. 149 pod 17. siječnja. Sv. Deikol opat, učenik sv. Kolumbana, kako donosi isti Florarium. Život smo dali 18. siječnja.

Prijenos sv. Severa biskupa u Ravenni navodi se u istom Florariumu, u martirologiju tiskanom u Kölnu 1490., u Dopuni Uzardu po Hermanu Grevenu i u Martyrol. German. Kanizija, kod kojega se naziva Elevatio, kao što smo rekli prije njegova Života br. 22. 1. veljače.

Sv. Blaž biskup i sedam žena mučenica iz Sebasta spominju se na ovaj dan u različitim martirologijima navedenima u § 1. br. 3. prije Acta S. Blasii, koje smo dali u veljači.

Spomen sv. Verone, inače Veronike, gospe, koja je rupcem obrisala lice Gospodina koji je nosio križ, u Akvitaniji. Tako Sausaje u Martyrol. Gallic. Smatra se suprugom sv. Amatora i kaže se da je sa sv. Marcijalom došla u Galiju. Mnogo toga što je oko ove Verone nejasno i teško ispitali smo uz Život sv. Veronike § iv. u veljači.

Sv. Gilbert opat spominje se u nekim belgijskim kalendarima. Smatramo da je to onaj o kojem smo govorili 5. veljače.

Sv. Dionizije svećenik upisan u malom rukopisnom ali vrlo starom martirologiju samostana sv. Maksimina. Među aleksandrijskim mučenicima slave se tri Dionizija, od kojih je jedan bio biskup, a drugi svećenik. O njima smo govorili u velj.

Sv. Vital, svečanost mučenika u brevijarima sv. Felikule, u Antwerpenu, Würzburgu i drugdje. Sv. Zenon, koja se prenosi na ovaj dan jer je spriječena jučerašnjim slavljem sv. Valentina, kada smo o njima govorili u veljači.

Silazak Gospe s gore spominje se u starijem koptskom kalendaru koji je izdao Selden. Smatramo da je kod Egipćana postojao neki poseban blagdan Bogorodice Djevice Marije.

Sv. Kamil rimski mučenik (čije je tijelo izvađeno iz groblja sv. Kalista i koje je Urban VIII. darovao don Emanuelu od Moure, markizu od Castelo Rodriga, a ovaj ga prenio u Španjolsku) upisan na ovaj dan u španjolskom martirologiju Ivana Tamaja de Salazara, jer je u rukopisnom kalendaru pronašao ime mučenika Kamila, pridruženoga sv. Saturninu, Kastulu, Magnu i Luciju, za koje se kaže da su u Rimu pod carem Hadrijanom mučeni za vjeru. Ti su mučenici upisani u Rimskom martirologiju na ovaj dan, ali u Terniju u Umbriji, i, kako mnogi pretpostavljaju, pod carem Aurelijanom štuju se u Terniju 17. veljače, na koji dan o Kamilu iz onoga pridruženoga martirologija pobijamo neke stvari: različitim od njega smatramo sv. Kamila, čije se tijelo čuva u kapeli markiza od Castelo Rodriga u Madridu, dok ne bude smješteno drugdje i možda će mu tada biti određen drugi dan za štovanje.

Da se rođendan sv. Darerke, irske djevice, na ovaj dan bilježi u irskim martirologijima prenosi Colgan 6. veljače u napomeni 22. uz život biskupa sv. Mela. Ali on je na ovaj dan ne spominje.

Osvije, kralj Northumbrije, prema svjedočanstvu Bede u 4. knj. 5. pogl., preminuo je na dan 15. dana uoči ožujka godine 670. Njegova slavna djela (iako zasjenjena ubojstvom kralja sv. Osvina) navodi isti Beda u 3. knj. 14., 21., 24., 28. pogl. i u 4. knj. 3. i 5. pogl. Osvijeva kći bila je sv. Elfeda djevica, opatica samostana u Whitbyju, čiji smo Život dali 8. veljače. Čini se da je kralj Osvije pokopan u istom samostanu: jer, kao što smo rekli u § 9. br. 62., svjedoči Malmesburijski da su ondje nedavno pronađena i na uzvišeno mjesto podignuta tijela svetaca, biskupa Trumwina, kralja Osvija i njegove kćeri Elflede, koja je upravljala istim samostanom nakon Hilde. Odatle je i u engleski martirologij pretiskan godine 1740. na ovaj dan unesen kralj Osvije i naziva se svecem. Mi se ne uzdamo dovoljno u ovo jedno mjesto Malmesburijskoga, kao da Osvijevo tijelo nije moglo biti smješteno na uzvišenijem mjestu samo iz toga razloga što je on sam bio kralj i otac sv. Elflede, za koju smo rekli u § 5. br. 24. da se čini kako je osnovala taj samostan posjedima koje joj je darovao otac. Stoga bez drugih svjedočanstava starih pisaca i martirologija o njegovu štovanju ne usuđujemo se ništa tvrditi, upućujući čitatelja na Život sv. Elflede djevice, u kojem se pobliže izlažu mnoga djela oca Osvija.

Gabrijel, aleksandrijski patrijarh, spominje se u rukopisnom koptskom kalendaru. O njemu se govori u 2. knjizi Saracenske povijesti Jurja Elmacina i kaže se da je postavljen godine hidžre 301., Kristove 922., da je stolovao jedanaest godina, sagradio samostane za muškarce i žene i umro 21. amšira: to jest 15. veljače. Patrijarh je bio pravovjeran; njemu je od drugih suprotstavljen jakovit Kozma. Ipak se ne usuđujemo ništa odrediti o štovanju Gabrijela u onoj uistinu egipatskoj tami najjadnijih vremena.

Ano, ili Hano, 26. biskup u Mindenu u Donjoj Saskoj, umro je godine 1085. dan nakon bl. Valentina mučenika, kako kaže pisac Kronike mindenskih biskupa koju je izdao Pistorius, u kojoj se naziva i svetim biskupom i svetim Hanom biskupom. Odatle Ferrari u Općem katalogu pod ovaj dan: Spomen bl. Hana biskupa u Mindenu. O istome govore Krantz u Metropoli 7. knj. 12. pogl., Demokar, Kratopolij, Bucelin o mindenskim biskupima, ali svi bez naslova Sveca ili Blaženika: niti smo u drugim martirologijima dosad pronašli upisano ime. Da je bio marljiv skupljač svetih relikvija, zapažaju pisac Mindenske kronike i Bucelin.

Ivan iz Jouyja, opat u senskoj biskupiji, a zatim biskup u Meauxu, upisan s naslovom Blaženika u cistercitskom menologiju Krizostoma Henriqueza: ali nitko drugi, koliko znamo, ne naziva ga Blaženim.

Da se posvećenje Mila, biskupa u Thérouanneu, dogodilo na ovaj dan, piše Krizostom van der Sterre u Natalib. SS. Ord. Præmonstrat. Klaudije Robert pod 17. travnja. Ali se ne štuje kao Svetac ili Blaženik, iako se u Ordo recitandi divinum officium tiskanom u Madridu 1633. kaže da se štuje dvostrukim obredom. U toj su knjižici mnoge pogreške.

Gertruda, zazidana kod dvorca Volmstein u Vestfaliji, živjela je sveto, poznata po objavama: o njoj govori Cezarije u 3. knj. 47. pogl. i 12. knj. 27. pogl. Nekakav njezin Život odatle je na francuskom sastavio Lahier u Menologiju djevica na ovaj dan, na koji je također Krizostom Henriquez upisao u Cistercitskom menologiju i obojica je nazivaju Blaženom: Gelenije je u Kölnškim fastima naziva Časnom.

Ivan Leonard Ceruso, nadimkom Litteratus, umro je na ovaj dan godine 1215., i kako stoji u njegovu epitafu, čovjek čista života i očinske dobrostivosti poznate prema dječacima. Imamo njegov Život napisan na talijanskom jeziku od svećenika Marcela Mansija iz reda Slugu bolesnih. Ali Crkva mu dosad nije odredila nikakve nebeske počasti.

Blagdan sv. Onezima, biskupa Efežana, slavi se na ovaj dan kod Grka: kod Latina sljedećega dana, 16. veljače.

Sv. Faustin, biskup u Brescii, upisan u Adonovu rukopisnom martirologiju Crkve u Toulonu, sada švedske kraljice. O njemu govorimo niže uz Acta SS. Faustini et Jovitæ § 1. Ali se štuje 16. veljače.

Sv. Saturnin, mučenici, sa sv. Agapom djevicom i sv. Kastulom, ubijeni u Terniju u Umbriji, navode se u mnogim martirologijima na ovaj dan, kao što ćemo reći uz život sv. Agape. Prva četvorica, sv. Lucije, uz dodanoga dosad nepoznatoga Kamila, sv. Rogat, čitaju se u rukopisnom kalendaru kod Tamaja de Salazara u španjolskom martirologiju, ali su trpjeli u Rimu: ostali se štuju u Terniju 17. veljače.

Sv. Silvin biskup spominje se u rukopisnim martirologijima sv. Lamberta i sv. Lovre u Liègeu, sv. Rikarija, u Bruxellesu i drugima. Život ćemo dati 17. veljače.

Sv. Agapa djevica mučenica i njezina sestra Hionija. Rukopisni martirologij kartuzije u Utrechtu. To su Agapa i Hionija, a štuju se 3. travnja.

Sv. Josip ispovjedalac, pisac himana, poslan u progonstvo za cara Teofila, navodi se kod Ghinija u Natalibus Sanct. Canon. i u Baronijevim Napomenama uz Rimski martirologij: i smatra se da je isti onaj koji se na ovaj dan štuje, sv. Josip mučenik iz Antiohije, za kojega mi niže pokazujemo da je različit od njega i da se štuje u travnju.

Sv. Kalocer, po službi cara Hadrijana obraćen na vjeru zbog čudesa učinjenih dok su mučeni sv. Faustin i Jovita, upisan na ovaj dan u Sarisburijskom martirologiju Witforda. U Aktima tih mučenika sadržan je njegov Život. Ali je trpio 18. travnja.

Život sv. Faranana, irskoga ispovjedaoca, preveden s irskoga jezika i izdan na ovaj dan kod Colgana, koji ipak sumnja je li taj Život neupitne vjerodostojnosti, i dodaje da se čini da je Faranan, čiji rođendan na ovaj dan žele da se slavi Marijan i Tamlachtski martirologij, onaj koji se u Waulsortu u biskupiji Namur štuje kao zaštitnik mjesta, što ćemo ispitati uz njegov Život 30. travnja.

Prijenos sv. Celestina V., pape i utemeljitelja celestinskog reda, proslavljen u Ferentinu u Hernika, spominje se na ovaj dan u redovničkim martirologijima Wiona, Dorganija, Ménarda, u Ferrarijevu Katalogu i u Saussajevu Dodatku uz Martyrol. Gallic; koji dodaje da su neke njegove relikvije odatle prenesene u Galiju. Rođendan se slavi 19. svibnja.

Ukopa sv. Austregizila, biskupa u Bourgesu, navodi se na ovaj dan u rukopisnim martirologijima u Tournaiju, u Laxtienskom, u Liègeu sv. Lamberta i sv. Lovre, u Florariumu i u Izvatku iz rukopisa samostana sv. Sabina kod Saussaja na str. 1247., koji ipak Saussaje u Martirologiju naziva Ređenjem. Štuje se 20. svibnja.

Muka sv. Deziderija, biskupa i mučenika, pripisana na ovaj dan rukopisnom martirologiju sv. Martina u Tournaiju. Čini se da se označava biskup u Beču, kojega mnogi navode 11. veljače, a njegova smo Akta odbacili u 32. svibnja.

Majka i dvije kćeri djevice, u progonstvu Dioklecijana i Maksimijana odvedene u smrt za Kristovu vjeru, spominju se kod Witforda u Sarisburijskom martirologiju: kod kojega se pod prethodni dan, 14. veljače, navode sv. Sir mučenik iz Aleksandrije i sv. Heremon biskup iz Nilopolisa, upisani u Rimskom martirologiju pod 22. prosinca. Njega je pak Witford pronašao u Katalogu Petra Equilina, 11. knj. 27. i 28. pogl., koji u 29. pogl. govori o nekoj svetoj majci i kćerima djevicama i mučenicama, koje je Witford prenio na ovaj dan. Njihovu smrt pripovijedaju Euzebije 8. knj. 24. pogl., Rufin 8. knj. 12. pogl., Baronije god. 309. br. 15. i 16., i sumnja jesu li to one čija djela sv. Ambrozije u 3. knj. De Virginitate čudesno hvali, a jednu od njih naziva Pelagijom, uz čiji će se Život to točnije istražiti 9. lipnja. Zaharija biskup u rukopisnom koptskom kalendaru. Nepoznat nam je, osim ako je to sv. Zaharija biskup u Nikomediji, koji se štuje 10. lipnja. Prijenos tijela sv. Antuna Padovanskoga, kada se kaže da je ono položeno u srebrnu škrinju i velik dio glave u najdragocjeniji kovčežić godine 1350. i na općem kapitulu godine 1351. određeno da se 15. veljače dvostrukim obredom slavi Božanski časoslov o tom Prijenosu. Tako nakon Walinga i drugih Artur iz Samostana u Franjevačkom martirologiju. Taj se Prijenos navodi u rukopisnim martirologijima u Bruxellesu, Aubergenu, u Florariumu i u novijim tiskanim. O njemu ćemo govoriti uz njegov Rođendan 13. lipnja. Arnwal ili Arnual spominje se neki drug sv. Kilijana biskupa i mučenika, kojega drugi zovu Erwaldom, kako piše Tritemije u 3. knj. De Viris illust. Ord. S. Benedicti 146. pogl. Njega drugi stavljaju 19. siječnja, kao što smo rekli pod tim danom. David Camerarius na ovaj dan, mnogi sa sv. Kilijanom 8. srpnja. Locufati Arciana u Španjolskoj. Tako rukopisni Martyrol. S. Hieronymi. Možda treba čitati Cucufatis Barcinonæ, o kojem se sljedećega dana u istom i drugim martirologijima spominje. On se štuje 25. srpnja. Podizanje glave sv. Dominika i polaganje u srebrni kovčežić bilježi Masini u Bononia perlustrata pod ovaj dan, kada se to dogodilo godine 1382., dok se, kako dodaje, toliko dugo pojavljivala zvijezda repatica i dok je otvoren lijes u koji je bilo položeno tijelo. O njemu ćemo govoriti 4. kolovoza. Sv. Faust mučenik iz Milana, upisan pod ovaj dan kod Galesinija i Ferrarija. To je onaj čiji je spomen slavan 7. kolovoza. Sv. EreneJ pustinjak na ovaj dan navodi se kod Ferrarija, uz suglasnost Dempstera u Menologiju Škota i u Histor. Eccl. gentis Scotorum 3. knj. 493. pogl. Hvali ga sv. Adamnan u 1. knj. Vitæ S. Columbæ. Ako naiđu pouzdaniji spomenici štovanja, moći ćemo ga smjestiti s Camerarijem 26. travnja ili s Colganom 14. kolovoza. Ebo ili Elbo, biskup upisan pod ovaj dan u rukopisnom Kölnškom karmelićanskom, u Florariumu, u martirologiju tiskanom u Kölnu godine 1490., kod Maurolyca, Hermanna Grevena, i mnogi kažu da je biskup u Thérouanneu, koji je nama nepoznat. Ferrari kaže da je nadbiskup u Sensu, o kojem ćemo govoriti 17. kolovoza. Sv. Julijana, u Kölnškom karmelićanskom martirologiju i kod sv. Fereola, Maurolyca. O njima ćemo govoriti 28. kolovoza. I ponovno o sv. Fereolu 17. rujna. Sv. Marcel biskup upisan u rukopisnom Aachenskom martirologiju i u Dopuni Hermanna Grevena. Ali budući da se slave mnogi biskupi ovoga imena, nije lako nagađati tko je ovo. Sv. Marcel iz Diea štuje se 9. travnja. Iz Apameje 14. kolovoza. Iz Triera 4. rujna. Iz Pariza 1. studenoga. Sv. Antilija djevica štuje se na ovaj dan u Orvietu u Etruriji, kako piše Ferrari u Općem katalogu i u SS. Italiæ, i u tome iznosi sažetak Života: ali priznaje da se u Arezzu, gdje kaže da je boravila i da je ubijena za čistoću i vjeru, štuje 24. rujna. Sv. Toma biskup herefordski u Engleskoj navodi se kod Galesinija iz Engleskih ljetopisa. Upisan je u Rimski martirologij 2. listopada. Petar metropolit Damaska upisan u kasnijem koptskom kalendaru Seldenovu. Tko je, ne znamo. U Damasku je od Arapa ubijen sv. Petar Majumenski, ili, kako je napisano u Rimskom martirologiju, Mavimenski, 21. velj; a drugi sv. Petar biskup damaščanski (koji je ovo možda) 4. listopada. Prijenos sv. Leopolda vojvode Austrije dogodio se na ovaj dan godine 1406., kako zapaža Galesini, koji su ga kao i Kanizije u Njemačkom martirologiju stoga pripisali ovome danu. Štuje se 15. listopada. Da se sv. Akvilin biskup u Évreuxu u svojoj katedralnoj crkvi štuje na ovaj dan prenosi Klaudije Robert. Mi, slijedeći martirologije, dat ćemo njegov Život 19. listopada. Sv. Donat upisan je na ovaj dan u Katalogu glavnih svetaca Irske našega Henrika Fitzsimona. Tko je ovo, ne pogađamo uz šutnju Colganovu. To je sv. Donat biskup u Fiesoleu, koji se stavlja i u onaj Katalog i u druge martirologije 22. listopada. Sv. Aurelijan biskup u Limogesu, učenik sv. Marcijala, navodi se ovdje kod Ferrarija: kod drugih 13. studenoga.

Izvornik: Acta Sanctorum. Februarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1864. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 23. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.