Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

✠

Acta Sanctorum · Svezak V

11. veljače

Siječanj
Veljača
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Ožujak
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Travanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Svibanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Lipanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Srpanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Kolovoz
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Rujan
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Listopad
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Studeni
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Prosinac
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
  1. O sv. Kaloceru, biskupu Ravene u Italiji
  2. O svetim mučenicima Feliksu, Viktoru, Januariju, Vitalu, Hereneju, u Africi
  3. O svetim mučenicima Zotiku, Kirijaku, Amoniju, Okominiju, Peleoniku
  4. O sv. Baziliju u Armeniji
  5. O svetim mučenicima Basilijanu, Amantu, Tuliku u Kampaniji i na drugim mjestima
  6. O svetim mučenicima iz Apameje Poenu ili Poeonu i Eufraksiju ili Eupraksiju
  7. O sv. Simplidu, biskupu Viennea u Galiji
  8. O sv. Tigrinu, rimskom mučeniku, u Torinu u Pijemontu
  9. O vrlo mnogim mučenicima koji su podnijeli mučeništvo u Numidiji za Dioklecijana i Maksimijana
  10. O svetim mučenicima Saturninu, svećeniku, Saturninu i Feliksu, lektorima, Mariji i Hilarionu, njegovoj djeci, Dativu, lektoru, Feliksu, drugomu Feliksu, Emeritu, Ampeliju, Rogatijanu, Kvintu, Maksimijanu, Teliki, Rogatijanu, Rogatu, Januariju, Kasijanu, Viktorijanu, Vincentiju, Cecilijanu, Restituti, Primevi, Rogatijanu, Givaliju, Rogatu, Pomponiji, Sekundi, Januariji, Saturnini, Martinu, Dantu, Feliksu, Margariti, Majuru, Honorati, Reguli, Viktorinu, Peluziju, Faustu, Dacijanu, Matroni, Ceciliji, Viktoriji, Beredini, Sekundi, Matroni, Januariji, u Kartagi u Africi
  11. O svetim mučenicima Luciju biskupu i drugovima u Adrijanopolu u Trakiji
  12. O sv. Joni redovniku Vrtlaru samostana Muchonse u Egiptu
  13. O sv. Lazaru biskupu mediolanskom
  14. O sv. Kastrenzu, afričkom biskupu i ispovjedaocu, u Vulturnu u Kampaniji
  15. O sv. Sekundinu biskupu troje u Apuliji
  16. O sv. Eufrozini djevici aleksandrijskoj
  17. O sv. Severinu, opatu agaunskom, u Castro-nantonisu u Galiji
  18. O sv. Ecijanu, ili Ehenu, biskupu cluainfodskom u Irskoj
  19. O sv. Dezideratu, biskupu Clermonta u Galiji
  20. O sv. Kedmonu, redovniku i Pjevaču, od Boga Poučenom, u Whitbyju u Engleskoj
  21. O sv. Gaudinu, biskupu Soissonsa, mučeniku
  22. O sv. Teodori, carici u Carigradu
  23. O sv. Ehoarnu, pustinjaku i mučeniku u armoričkoj Britaniji
  24. O bl. Martini, redovniku kanoniku, svećeniku, u Leónu u Španjolskoj
  25. O sv. Adolfu, biskupu osnabrücku u Vestfaliji
Martirologijski popis i izostavljeni sveci toga dana

Sveci koji se štuju 11. siječnja.

SVETI Kalocer, biskup ravenski u Italiji. Sv. Sekunda, Sv. Feliks, Sv. Januarija, Sv. Viktor, Sv. Saturnina, Sv. Januarije, Sv. Martin, Sv. Vital, Sv. Danto, Sv. Irene, Sv. Feliks, Sv. Zotik, Sv. Margareta, Sv. Cirijak, Sv. Major, Sv. Amonije, Sv. Honorata, Sv. Okominije, Sv. Regula, Sv. Peleonik, Sv. Viktorin, Sv. Bazilije, u Armeniji. Sv. Peluzije, Sv. Bazilijan, Sv. Faust, Sv. Amancije, Sv. Dacijan, Sv. Tulik, Sv. Matrona, Sv. Pen ili Peon. Sv. Cecilija, Sv. Eufrazije, Sv. Viktorija, Sv. Simplidije, biskup bečki u Galiji. Sv. Beredina, Sv. Tigrin, rimski mučenik, u Torinu. Sv. Sekunda, Sveti mučenici u Numidiji. Sv. Matrona, Sv. Saturnin, prezbiter. Sv. Januarija, Sv. Saturnin, Sv. Lucije, biskup i drugovi, Sv. Feliks, Mučenici u Jedrenu. Sv. Marija, drugovi, Sv. Hilarije, Sv. Jona, redovnik u Egiptu. Sv. Dativ, lektor, Sv. Lazar, biskup milanski. Sv. Feliks, Sv. Kastrensije, biskup u Kampaniji. Sv. drugi Feliks, Sv. Sekundin, biskup Troje u Apuliji. Sv. Emerit, Sv. Eufrozina, djevica aleksandrijska. Sv. Ampelije, Sv. Severin, opat agaunski, u Châteauneufu u Galiji. Sv. Rogacijan, Sv. Ecijan ili Ehen, biskup Clonferta u Irskoj. Sv. Rogat, Sv. Deziderat, biskup clermontski u Galiji. Sv. Januarije, Sv. Kedmon, redovnik i pjevač, u Engleskoj. Sv. Kasijan, Sv. Gaudin, biskup soissonski, mučenik. Sv. Viktorijan, Sv. Teodora, carica, u Carigradu. Sv. Vincent, Sv. Ehoarn, pustinjak mučenik u Armorici. Sv. Cecilijan, Sv. Martin, prezbiter, u Leónu u Hispaniji. Sv. Restituta, Sv. Adolf, biskup osnabrüčki u Vestfaliji. Sv. Primeva, Sv. Rogacijan, Sv. Givalije, Sv. Rogat, Sv. Pomponija,

Izostavljeni i preneseni na druge dane.

Relikvije svetoga Euberta, biskupa, ovoga su dana 1429. godine u Lilleu pregledali biskup Tournaija Walter, kao što smo rekli u njegovu Životu, br. 10. 1. veljače. Sv. Blaž, biskup i mučenik, časti se ovoga dana u Grka, kao što je očito iz njihovih Meneja i Menologija. O njemu smo opširno raspravljali u veljači. Sv. Sotareda, u Rimu, zapisano je u starom Rimskom martirologiju, ili sv. Jeronima: u rukopisu iz Reichenaua Soroteta. Je li Soteris rimska djevica, ili je neki drugi mučenik ili mučenica Sotared ili Sorot, ne znamo. O sv. Soteridi, ili Soteri, djevici, raspravljali smo 10. veljače. Sv. Skolastika, djevica, upisana je ovoga dana u martirologiju, rukopisu crkve sv. Marije na Stupama u Kölnu. Na drugim mjestima časti se 10. veljače.

Sv. Sigo, biskup Clermont-Ferranda, navodi se ovoga dana u Natalibus Sanctorum kanonika Constantina Ghinija: na drugim mjestima 10. veljače. Sv. Suru, ili Soteridu, ili Zuwardu, nizozemsku djevicu i mučenicu, da su joj relikvije prenesene u Soissons označava ovoga dana u Martyrologium Gallicanum André du Saussay. Njezin se spomen slavi 10. veljače. Sv. Restutu, mučenicu iz Cagliarija, spominje Dionizije Bonfant u djelu Triumphus Sanctorum Sardiniæ, knj. 7, pogl. 3, i kaže se da je podnijela mučeništvo za cara L. Komoda. Njezino pronalaženje opisuje Serafino Esquirro u djelu Sanctuarium Calaritanum, knj. 2, pogl. 23, i Franjo de Esquivel, nadbiskup Cagliarija. Međutim, o njoj i o drugima čija su tijela nedavno pronađena u Sardiniji, iščekujemo kakva će biti buduća presuda Apostolske Stolice. Naš Franjo Laherio u svome Menologiju smješta je u zbor djevica i naziva Restitutom, dok je navedeni autori nazivaju samo mučenicom Restutom.

Sv. Aleksandrija, mučenica iz Cagliarija, vjeruje se da je ovoga dana ovjenčana mučeništvom, po svjedočanstvu Dionizija Bonfanta u knj. 3 djela Triumphus SS. Sardiniæ, pogl. 28. i 29, koji piše da je njezino tijelo pronađeno 11. prosinca 1633., s ovim natpisom: Ovdje leži B. M. Aleksandrija, koja je živjela oko 33 godine, 1 mjesec, počinula je u miru 15. svibnja. Znači li to B. M. uvijek Blaženu mučenicu, kao što se ponekad nalazi napisano u cijelosti, ili samo blage uspomene, može biti dvojbeno sve dok se nešto ne odluči presudom Apostolske Stolice.

Sv. Basilijana, mučenika iz Apameje, spominje Hermann Greven, a drugoga Basilijana, koji je u Kampaniji zadobio lovoriku mučeništva, o njemu ćemo niže govoriti ovoga istog dana, kao i o sv. Basiliju, mučeniku u Armeniji. Zavarao je toga pisca sličnost vrlo sličnih imena, pa je umjesto ovoga Basilija, ili Eufrazija, druga u kazni, pripisao Basilijana Apameji.

Sv. Mina, monah, upisan je ovoga dana u Koptskom kalendaru. Možda Menas ili Mennas, netko takav: pod tim se imenom neki navode u djelu Vitæ Patrum.

Jarlath je naslijedio Benigna na nadbiskupskoj stolici u Armaghu u Irskoj 465. godine, kao što prema Ulsterskim ljetopisima pripovijeda Ussher u djelu De primordiis Ecclesiarum Britannicarum, str. 874. Njega Colgan u djelu Acta SS. Hiberniæ naziva Jarlatheom i Hierlatijem. Budući da je pak u nekim irskim martirologijima pod 11. veljače pročitao upisanoga nekoga Hierlatija, smješta ovdje toga nadbiskupa, osobito zato što se u djelu Vita S. Benigni, koje nismo vidjeli, naziva svecem.

Sv. Dubana, brata sv. Kanoka, spominje ovoga dana isti Colgan, iako priznaje da se u irskim festilogijima, kako ih naziva, stavlja na 10. veljače, to jest na deseti dan. Više će svjetla dati irski spomenici koje isti obećava. Isti u bilješci 165. na 2. knjigu djela Vita tripartita S. Patricii piše da se neki drugi Duban časti 11. studenoga.

Sv. Gobnata, djevica i opatica Bornica kod Momonijaca u Irskoj, navodi se ovoga dana kod Colgana, koji ipak kaže da se njezin rođendan za nebo slavi na 10. veljače u crkvama Burneack, Ervidhe Moinmor. Ništa nam drugo nije od drugdje poznato.

Betta, svećenik, jedan od četvorice prvih apostola Merzijaca u Engleskoj, o kojima govori Beda, knj. 3, pogl. 21, i mi 7. siječnja u Životu sv. Cedda, navodi se ovoga dana, a naziva ga svecem David Camerarius, koji dodaje da ga drugi časte drugoga dana. Ali ni tko su ti drugi, ni kojega ga dana časte, ni zašto se od njih razilazi, ne piše. Silno se pak vara kada ga ubraja među Škote, jer Beda na navedenom mjestu izričito prenosi da su Cedd, Adda i Betti bili Angli, dok je Diuma, kojega drugi nazivaju Dwina, bio prvi biskup Merzijaca ili Lichfielda. Dempster u 2. knjizi djela Historia Eccles. gentis Scotor; pogl. 150, čini Bettija Škotom i svecem, premda ne navodi njegov rođendan za nebo, i kaže da je napisao knjige. Još nismo pronašli njegovo ime u martirologijima.

Sv. Ardagije, opat, u nekom se novijem rukopisu ovoga dana navodi ovako: Također u gradu Treaci sv. Ardagija, opata. Nepoznat nam je.

Sv. Bosanhama, pustinjaka, Škota, spominje Ferrari u općem katalogu svetaca. U bilješkama navodi Škotski martirologij kod Dempsteru. Sam Dempster u djelu Menologium Scoticum navodi Ferrarija, iako je taj Menologij objavljen 1622. godine, a Ferrarijev Katalog 1625. godine. Čini se da su jedan drugome uzajamno priopćili spise prije nego što su ih objavili. Ovako pak glasi kod Dempsteru: Bosanhama, Dikula, pustinjaka utemeljitelja. Ferr. Ali ga ne spominje u samoj Crkvenoj povijesti škotskoga naroda.

Polaganje tijela Tome, biskupa Jeruzalema, u čije je vrijeme pronađena Gospodnja nešivana haljina, zabilježeno je istim riječima u rukopisu Florarium SS. Spominje ga Teodorik Pauli iz Gorinchema u djelu Chronicon universale istim riječima, ali ga ne označava kao svecem, jer inače nimalo ne štedi takve naslove.

Sv. Guayferija, monaha iz Montecassina, u Dodatku Wiona i Ménarda uz Monastički martirologij, ubrajaju među one svece kojima je nepoznat rođendan za nebo. Nešto ćemo o njemu niže ispripovijedati prema Leonu Ostijskom i Petru Đakonu iz Montecassina uz Život sv. Sekundina, o čijem je pronalasku sam napisao povijest.

Diemo, monah samostana u Hirsauu i nekoć prior, umro je 1140. godine, vrlo pobožan čovjek, za kojega se vjerovalo da je ispunjen Duhom proroštva. Priča se naime da je mnogo toga prorekao, čemu je istinitost potvrdio siguran ishod: jer je obično bio često okrepljivan božanskim objavama i utjehama. Pokopan je u kapeli Blažene Djevice Marije vazda Djevice, ne bez glasa o velikoj svetosti. Tako Tritemije u Kronici toga samostana pod tom godinom. Hugo Ménard ovoga dana ovako posvećuje njegov spomen: U samostanu u Hirsauu bl. Diema, ispovjedaoca. Tko je sastavio kazalo kod Tritemija, naziva sv. Diema monahom. Nama nije poznato da mu je iskazivano ikakvo javno štovanje.

E Henrik, prvi starješina samostana u Vitskølu u Danskoj, kojemu je sv. Bernard, kako se priča, prorekao da će se po njemu cistercitski red proširiti do najudaljenijih krajeva, umro je ovoga dana, i naziva se blaženim u djelu Menol. Cister. Krizostoma Henriqueza. Samo se ubraja među pobožne u djelu Martyrologium Gallicanum Saussaya.

Vilim, nadbiskup Tira, navodi se ovoga dana u Engleskom martirologiju Ivana Wilsona. Nipošto ne držim da ima javno štovanje.

Jeronim de Stufa iz Firence, iz Reda manje braće, upisan je pod ovim danom u Franjevačkom martirologiju Artura iz Monasterija, uz dodan naslov blaženoga. Gonzaga svjedoči da je sjajio čudesima. Silvano Razzi donosi njegov Život u 1. knjizi djela De SS. et BB. Etruriæ. Ipak još nismo saznali dodjeljuje li mu se taj naslov uz pristanak Apostolske Stolice.

Petar Paskal iz Salenta, iz Reda manje braće, dok su Catellanus Fabri po nalogu vrhovnoga svećenika u Galiji vodili istrage nad krivovjercima, bili su okrutno pogubljeni 1311. godine u kaštelu Montefilio. Tijela su prenesena u Valenciju i pokopana u crkvi manje braće. Blaženima ih nazivaju Gonzaga u 1. dijelu djela Seraph. relig. i Artur u Martirologiju pod ovim danom. Suzdržavaju se od toga naslova Pisano u 1. knjizi djela Conform; fru. 8, i F 11, 2. dio, Marko iz Lisabona u 1. dijelu djela Chronici Min; knj. 7, pogl. 43, Wadding u 3. svesku djela Annal. pod godinom 1321. Ondje ipak navodi pismo Ivana XXII., kojim je zapovjedio da se oštro kazne počinitelji zločina i povjerio biskupu Valencije ispitivanje cijeloga slučaja, kako bi zatim javnom crkvenom vlašću mogli biti uvršteni u popise mučenika. Zatim se u Redu ne znam što uzburkalo, tako da se ništa više nije pokrenulo o toj slavi svete apoteoze koju treba udijeliti najhrabrijim muževima.

Sv. Benedikt, opat Aniana u Galiji Narbonenskoj, utemeljitelj samostana u Indenu, ili sv. Kornelija kod Aachena, umro je ovoga dana: časti se sutradan, 12. veljače.

Sv. Antun, carigradski patrijarh, spominje se ovoga dana u Općem katalogu Ferrarija: u Rimskom martirologiju i Menejima 12. veljače.

Sv. Grgur II., papa, umro je ovoga dana, kao što je očito iz knjige o rimskim prvosvećenicima: časti se 13. veljače.

Sv. Eufrozina, od oca Antigona, carigradskog senatora, i majke Eufrazije rođena, koja je u Tebaïdi provodila redovnički život među redovnicama, navodi se ovoga dana u Canisijevu Martirologiju; zbog Eufrozine Aleksandrijske, koja je živjela u muškom samostanu, pa je neki nazivaju Eufrazija i Eufrozija: otuda pogreška; jer je ona Bizantinka Eufrazija, ili Eufrozija, koja se časti 13. ožujka. Sv. Leonid, mučenik, otac Origenov, upisan je ovoga dana u Martirologiju iz Salisburyja kod Richarda Withforda, koji pridružuje i Mameju, majku cara Aleksandra, za koju pišu da se običavala naslađivati učenosti istoga Origena. O sv. Leonidu govorit ćemo 22. travnja. Sv. Hipolist, svećenik i mučenik, zaštitnik gradića Atripalde kod Hirpinaca, navodi se ovoga dana kod Ferrarija i naziva se Hipolit: časti se 1. svibnja. Sv. Deziderat, biskup Bourgesa, kojega je Constantin Ghinius u Natalibus SS. Canonicorum naveo ovoga dana, časti se 8. svibnja. Sv. Partenije, rimski mučenici, upisani ovdje u martirologijima Bede, Hrabana, Notkera, Wandelberta, Galesinija itd. O njima ćemo govoriti uz Rimski martirologij 19. svibnja. Sv. Deziderije, biskup Viennea u Galiji, ubijen je na 23. svibnja, ali je ovoga dana prenesen u Beč, kao što je očito iz Adona i Notkera: kojega istoga dana navode Rimski martirologij, Usuard, Wandelbert, Bellini, Maurolyco i drugi. Ivan Lieuræus u djelu Antiquitates Viennenses, pogl. 22, svjedoči da se javno časti u Beču 22. svibnja. Polaganje tijela časnoga Hugona od sv. Viktora, regularnog kanonika, upisano je u rukopisu Florarium SS. Ali Maurolyco, Ghinius i Ferrari stavljaju ga 5. srpnja. Sv. Magnerik, biskupi Triera, zapisani su ovoga dana u knjižici napisanoj prilično novijom rukom. Tko je Pavao za Treverane nepoznato je, osim ako nije Paulin. Sv. Magnerik se časti 25. srpnja. Sv. Paulin 31. kolovoza. Vilim, biskup Tréguiera u Maloj Britaniji, navodi se ovoga dana kod Ferrarija i naziva se svecem: koji time što kaže da je umro 1675. godine pokazuje da govori o Vilimu II. Njega spominju Augustin du Paz u Povijesti Britanije, Claude Robert u djelu Gallia Christiana, Jean Chenu u djelu De Epp. Galliæ, Albert Veliki iz Morlaixa, i prenose da je preminuo 1674. godine: ali ni njega, ni prvoga biskupa Tréguiera toga imena, Vilima, ne naziva svecem Engleski martirologij, koji navodi Ferrari, ne spominje ovoga Vilima, nego onoga iz Tira. Saussay ipak u Dodatku Galskoga martirologija označava toga Vilima II. iz Tréguiera kao sveca. Javlja se sumnja nije li ga možda uzeo umjesto drugoga biskupa Saint-Brieuca u istoj Maloj Britaniji, Vilima. Taj se naime časti crkvenim oficijem, ali 29. srpnja. Sv. Rufin, biskup Marsa u Italiji, ovoga se dana spominje kod Ferrarija u Katalogu svetaca Italije i u općem katalogu. Odrubljena mu je glava u Rietiju, kao što je očito iz Rimskoga martirologija i iz Baronija 11. kolovoza. Nekakav Prijenos kraljice sv. Radegunde zabilježen je ovoga dana u rukopisu SS. Florarium. O njoj ćemo govoriti 13. kolovoza. Humbert I., opat Ignyja, spominje se u tiskanom Katalogu svetaca i blaženika Cistercitskoga reda. Bio je čovjek dostojan svake hvale: ipak još nismo saznali slavi li se s naslovom blaženoga. Taj mu naslov pripisuje Krizostom Henriquez pod 7. rujna. Sv. Soliniju, djevicu, navodi Hermann Greven u dodatku Usuardu, sa stavljenom riječju na istome mjestu, iako je prije govorio o sv. Ecijanu u Irskoj. Colgan navodi i Grevena za Ecijana, a Soliniju prešućuje. U Chartresa u Galiji časti se sv. Solina, djevica i mučenica, 7. listopada. Pronalaženje relikvija sv. Zaharije, oca sv. Ivana Krstitelja, slavi se ovoga dana u Menejima. O njemu ćemo govoriti 5. studenoga. Sv. Trifun, mučenik, upisan danas u SS. Florarium; časti se 10. studenoga. Nekakav Prijenos sv. Eugenija, biskupa Toleda, dogođen ovoga dana označen je u novijem rukopisu. Potpunije ćemo govoriti o sv. Eugeniju 15. studenoga. Sv. Kanok, ispovjedalac, u pokrajini Brechiniji u Walesu, navodi se ovoga dana kod Iv. Wilsona u 1. izdanju Engleskoga martirologija, kod Ferrarija i Colgana: ovaj ipak piše da se časti u Irskoj 18. studenoga. Wilson u 2. izdanju Martirologija 13. ožujka. O sv. Hierlatiju, biskupu Tuama (kojemu je posvećena katedralna bazilika toga grada), pripovijeda ovoga dana u Aktima Colgan, jer je u irskim martirologijima pročitao da se spominje neki Jarlathe, za kojega ipak smatra da je radije onaj iz Armagha, kao što smo prije rekli. Za ovoga iz Tuama kaže da se njegov rođendan za nebo slavi 26. prosinca. Prijenos 6. lipnja.

Izvornik: Acta Sanctorum. Februarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1864. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 23. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.