Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

✠

Acta Sanctorum · Svezak V

12. veljače

Siječanj
Veljača
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Ožujak
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Travanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Svibanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Lipanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Srpanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Kolovoz
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Rujan
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Listopad
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Studeni
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Prosinac
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
  1. O svetim mučenicima brescianskim Valerijanu, Valentinu, Sapruciju
  2. O sv. Eulaliji, djevici i mučenici, u Barceloni u Hispaniji
  3. O svetim mučenicima kartaškima Modestu i Posinu ili Posinni
  4. O svetim mučenicima aleksandrijskima Modestu i Amoniju dječacima, Zotiku, Kirijaku, Simpliciju
  5. O sv. Damijanu, vojniku i mučeniku u Africi
  6. O sv. Damijanu, rimskom mučeniku, u Salamanci u Španjolskoj
  7. O svetim italijanskim mučenicima Donatu, Heradiju ili Herakliju, Vincentiju, Suzani, Urbani, Donati
  8. O svetim mučenicima Makariju, Rufinu, Justu u Sevilji u Španjolskoj
  9. O sv. Hipolitu, rimskom mučeniku, u Cambraiju
  10. O svetim mučenicima Saturninu i Plutinu
  11. O sv. Floru, rimskom mučeniku, u Antwerpenu
  12. O sv. Meleciju, velikom antiohijskom biskupu, ispovijedniku
  13. O sv. Gaudenciju, biskupu veronskom u Italiji
  14. O sv. Simpliciju, biskupu i ispovijedniku
  15. O sv. Rioku, redovniku iz Landévénneca u Bretanji armoričkoj
  16. O sv. Baziliju, redovniku iz Ratisa u Galiji
  17. O sv. Konstanciju kod Brescie u Italiji
  18. O sv. Ethelwoldu, biskupu lindisfarnskom u Engleskoj
  19. O sv. Benediktu, opatu Aniane i Inde u narbonskoj i belgijskoj Galiji
  20. O sv. Antunu Kauleji, carigradskom patrijarhu
  21. O sv. Benediktu, biskupu Albenge u Liguriji
  22. O sv. Goslinu, opatu u Torinu u Pijemontu
  23. O sv. Ludanu hodočasniku u strasburškoj biskupiji
  24. O sv. Aleksiju metropolitu kijevskom u Rusiji
Martirologijski popis i izostavljeni sveci toga dana

Sveci koji se štuju 12. siječnja.

SVETI Valerijan, sv. Valentin, sv. Saprucije, Mučenici, u Bresciji u Italiji. Sv. Makarije, sv. Rufin, sv. Just, Mučenici, u Sevilli u Španjolskoj, Mučenici, u Sevilli u Španjolskoj, sv. Hipolit, rimski mučenik, u Cambraiju u Belgiji. Sv. Eulalija, djevica i mučenica, u Barceloni u Španjolskoj. Sv. Saturnin, Mučenici. Sv. Modest, Sv. Plutin Sv. Posin ili Posina, Sv. Flor, rimski mučenik, u Antwerpenu u Belgiji. BILJ. 23. Sv. Julijan, Sv. Melcije Veliki, antiohijski biskup i ispovjedalac. Sv. Viktor, Sv. Gaudencije, veronski biskup u Italiji. Sv. Feliks, Sv. Simplicije, biskup i ispovjedalac. Sv. Severijan, Sv. Riok, redovnik u Armoričkoj Britaniji. Sv. Karpofor, Sv. Bazilije, redovnik u Rezu u Galiji. Sv. German, Mučenici, u Aleksandriji. Sv. Konstancije, ispovjedalac kod Brescije u Italiji. Sv. Kirijak, Sv. Makurije, Mučenici. Sv. Amonije, Sv. Etelwold, biskup Lindisfarna u Engleskoj. Sv. Euminije, Sv. Benedikt, opat u Indenu u Belgiji. Sv. Pamfil i drugi, Sv. Antun Kauleas, carigradski patrijarh. Sv. Modest, djeca, Sv. Benedikt, biskup Albenga u Liguriji. Sv. Amonije, Sv. Goslin, opat, u Torinu u Italiji. Sv. Zotik, Sv. Ludan, hodočasnik, u biskupiji Strasbourg. Sv. Kirijak, Sv. Aleksije, metropolit Kijeva u Rusiji. Sv. Simplicije, Sv. Damijan, vojnik, mučenik u Africi. Sv. Damijan, rimski mučenik, u Salamanci u Španjolskoj. Sv. Donat, Sv. Heradije ili Heraklije, Sv. Vincencije, Mučenici u Italiji. Sv. Suzana, Sv. Urbana, Sv. Donata

Izostavljeni i preneseni na druge dane.

Ispovjedalac Lucijan spominje se na ovaj dan u Martirologiju Franje Maurolica, Konstancija Felicija i u rukopisu Karmela u Kölnu. Mnogo je mučenika Lucijana: ispovjedaoci su rijetki, i gotovo da ih nema. Gotovo bi se moglo posumnjati da je riječ o Ludanu (koji se slavi na ovaj isti dan) i da je prepisivač iskrivio manje poznato ime, promijenivšid u ci. Ali odakle je taj svetac postao poznat Maurolicu? Blizance Lucijane, upravitelje Crkve u Leontiniju na Siciliji, navodi Rocco Pirro u 1. svesku Notitiæ Siciliensium Ecclesiarum na stranici 446. Pokazuje da je prvi od njih cvjetao u trećem kristovskom stoljeću; za drugoga želi da bude onaj za kojega se čita da je sudjelovao na Lateranskom saboru pod papom sv. Martinom, i tvrdi da je njegovu štovanju posvećen treći siječnja. Naš Oktavije Kajetan u Idea operis de Sanctis Siciliæ ima samo jednoga Lucijana, biskupa leontinskog i ispovjedaoca, koji je živio oko vremena Konstantina, i slavi se, kao što smo napomenuli na svom mjestu, 3. siječnja. Prijenos relikvija bl. Godefrida iz Cappenberga upisan je u Natalibus SS. Ord. Præmonstrat. od Krizostoma vander Sterrea. To se pripovijeda u njegovu Životu, poglavlje 12., broj 38., 13. siječnja. Sv. Julijan Gostoljubac na ovaj je dan upisan u Catalogo Sanctorum Petra de Natalibusa, Maurolica, Felicija, Ferrarija. Život koji je opisao sv. Antonin objavili smo 29. siječnja.

Sv. Doroteja, djevica Mučenici, zabilježeni na ovaj dan u Sv. Teofil rukopisu sv. Jeronima i u nekim kalendarima. O njima je bilo govora 6. veljače. Sv. Vedast, biskupi, u nekim kalendarima, zbog sv. Amand drugih možda blagdana, prebačeni na ovaj dan. O obojici je opširno bilo govora 6. veljače. Sv. Sabin, biskup, upisan na ovaj dan u rukopisu Florario SS. Čini se da je jedan od onih Sabina o kojima je opširno bilo govora 9. veljače. Sv. Vilim, vojvoda Akvitanije i pustinjak, slavi se na ovaj dan u Pariškom brevijaru tiskanom godine 1336., s ovim završetkom u čitanjima: Njegov (njegovih svetih udova) dio prenesen je zatim u Luteciju Parišku i pobožno položen u samostanskoj crkvi njegova imena i reda. Govorili smo o sv. Vilimu i njegovu Redu 10. veljače. Sv. Saturnin, svećenik, Mučenici u Africi, koje su na ovaj dan pripisali Usuard i drugi; kod nas gore sv. Feliks, sv. Ampelije i drugovi 11. veljače. Kaldonije, biskup u Africi, ugledan muž, suvremenik sv. Ciprijana: on u pismu upućenom istomu Ciprijanu, koje je XIX. među njegovim pismima, pokazuje kako pomno i ozbiljno biskupi obično raspravljaju o predmetima palih prije nego što ih vrate u zajednicu pobožnih, donoseći i pisma preporuke od ispovjedaoca iz tamnice. Njegovom se uslugom ponajviše poslužio Ciprijan da suzbije raskol koji je bio izazvao Felikisim, kao što sam svjedoči u XXXVII. pismu Ciprijan; on ga je poslao i u Rim papi Korneliju, kada su protiv njega Novat i Novacijan zametnuli opaki raskol: o tom poslanstvu govori 43. pismo. Da je taj Kaldonije, ostavivši svoju Crkvu, preselio u Hispaniju i ondje bio postavljen za biskupa Brage, prenijeli su neki hispanski pisci. Naime, da je neki Kaledonije bio biskup Brage svjedoči u pismu Mauriciju, nadbiskupu Brage, Hugo, biskup portugalski, zaređen godine 317., kako tvrdi Rudericus da Cunha. To je pismo objavio Franjo Bivario među Fl. Dextri elogia. Sam Dekster ovako spominje Kaledonija pod godinom 268.: Kalidoniju iz Brage, kojemu piše sv. Ciprijan, nasljeđuje Narcis. Napominje Bivario da se drugdje naziva Kaledonijem i Kaldonijem. Isti Dekster o njemu pod godinom 430., broj 10. Po Hispanijama je bila glasovita uspomena na Pomponija Paulata, Kalidonija iz Brage, Lucijana, biskupa Cezarauguste: oni su, osim što su bili izvrsni pisci, sudjelovali na nekom Kartaškom saboru s drugim Afrikancima i potpisali. Ovoga dakle Kaldonija naziva bl. Kalidonijem i na ovaj ga dan smješta u Hagiologio Lusitano Juraj Cardoso. Nama se čini da nijedno nije jasno: ni je li to onaj isti koji je hvaljen kod Ciprijana, ni treba li ga uvrstiti u Katalog svetaca.

Sv. Juvenal, mučenik iz Karalisa, spominje se kod Dionizija Bonfanta u 4. knjizi Triumphi SS. Sardiniæ, poglavlje 14. i 13. Njegova te tijela sv. Kvadražime, djevice i mučenice, i sv. Restitute, mučenice, pronađena su 14. veljače 1626. A uz Juvenala je bio priložen ovaj natpis: IIIC JACET B. M. JVBENALIS, QVI BIX ANNIS PL. M. LX. REQUIEDIT IN P. S. D. PRID. ID. FEB. Pričekat ćemo sud Svete Apostolske Stolice o svim tim relikvijama nedavno pronađenima na Sardiniji.

G. Celije Sedulije, koji je, kao što u Scholiis uz 7. poglavlje knjižice sv. Izidora De scriptoribus Ecclesiasticis bilježi Aubert Mireo, vrstan u prozi i u vezanu govoru, radi učenja obišao Britaniju, Galiju, Italiju i druge pokrajine, za vladavine mlađega Teodozija i Valentinijana; na ovaj ga dan navodi Ivan Colgan u Actis SS. Hiberniæ, ali se časti samo naslovom Časni. Svetim ga nazivaju Dempster u 3. knjizi Hist. Eccles. Scot. te David Kamerarije u 3. knjizi De Scotor. pietate, pod 20. veljače, gdje ipak priznaje da drugi njegov blagdan stavljaju 13. lipnja. Colgan niječe da se slavi ijednog od ta dva dana. Ni mi još ni u jednim Fastima nismo našli njegovo ime. O njemu govore sv. Izidor Hispalenski na navedenom mjestu, Honorije Augustodunenski, Tritemije i drugi. Je li bio Škot ili Irac, svećenik ili biskup, i koje je knjige napisao te u koje je vrijeme živio, o tome nadugačko raspravlja Colgan.

Glava sv. Riona čuva se u samostanu Bello-portu Reda premonstratenata u Armorikanskoj Britaniji. Je li to onaj isti što i sv. Riok, istražit ćemo niže uz njegov Život.

Sv. Aid, sin Feradachlov, ispovjedalac, prenosi se kod Colgana pod 31. siječnja u Dodatku uz Život sv. Majdoka, poglavlje 1., da se slavi u više irskih martirologija 12. veljače: gdje ga on sam ne spominje.

Sv. Manetej, opat, piše David Kamerarije, da se istaknuo svetošću i čudesima u vrijeme kada je živio sv. Kolumba, i da se smatra glasovitim na Hebridskim otocima, osobito na otoku Ioni. I dodaje se da se on spominje u Životu sv. Kolumbe. Više Života Kolumbe objavio je Colgan s raznim i opširnim kazalima, u kojima nigdje nema imena Maneteja: njega stoga kao nepoznatoga preskačemo.

Sedulija, biskupa Dublina u Irskoj, koji je preminuo godine 1785., prenosi Colgan da se ubraja u svece u irskim martirologijima: koje bismo željeli da se objave već i zato što sam priznaje da se taj Sedulije u godišnjacima naziva opatom; a Jakov Wareus prvim biskupom Dublina postavlja Donata, koji je cvjetao u jedanaestom stoljeću kršćanske ere.

Stjepan iz Châlonsa, najprije redovnik u Citeauxu, zatim u zbor grimiznih otaca uvršten od Inocenta II. i postavljen za predstojnika Prenestinske Crkve, naziva se svecem kod Krizostoma Henriqueza u Menologio Cisterciensi te kod Saussaya u Martirologio Gallicano. Ali Ferdinand Ughelli, opat samostana sv. Vincenta i Anastazija ad Aquas Salvias, koji pripada istomu cistercitskomu Redu, u 1. svesku Italiæ sacræ, premda piše da je Stjepan uvršten u popis blaženika Reda, pozivajući se na navedeni Krizostomov Menologij: sam mu ipak ne stavlja ispred imena ni naslov Svetoga ni Blaženoga: kojega je sigurnije slijediti dok ne dobijemo druge, pouzdanije isprave. Kaže pak isti Ughelli da je preminuo 12. veljače.

Eppo, opat nekoga samostana u salzburškoj biskupiji, u XII. stoljeću Kristovu, prorekao je raskol koji će se podignuti protiv pape Aleksandra III. i da će Crkvu braniti sv. Eberhard, biskup salzburški, kao što se pripovijeda u njegovu Životu, koji će biti objavljen 22. lipnja. Hugo Ménard upisao je toga Eppona u Benediktinski martirologij na ovaj dan, uresivši ga naslovom Blaženoga. Ali po kojem je piscu to doznao, bilo da je uvršten u popise blaženika, bilo da pripada ovomu danu? Pouzdanije ćemo nastojati istražiti uz Život sv. Eberharda.

Nikola iz Gemblouxa, najprije redovnik Reda sv. Benedikta u Gemblouxu, zatim prigrlivši cistercitski ustroj u Villersu (oba su samostana u Brabantu), na ovaj se dan u Menologio Cisterciensi Krizostoma Henriqueza naziva Blaženim. Hvali se u predgovoru knjige De viris illustribus samostana u Villersu. Među Pobožne ga svrstava Saussay. Ulpho, knez Nerikea u Švedskoj, muž sv. Brigite, cistercitski redovnik u samostanu u Alvastri, navodi se na ovaj dan kod Filipa Ferrarija u općem Catalogo SS. i naziva se Blaženim: kao i kod Krizostoma Henriqueza 26. srpnja. Mislim da mu nikada nisu bile iskazane javne počasti Nebesnika; premda je inače bio iznimno pobožan čovjek.

Petoricu iz Reda manje braće, koji su u Vidinu na Dunavu u Bugarskoj od grčkih heretika zbog ispovijedanja Pravoslavne vjere raskomadani na komade, prenosi se da su na ovaj dan zadobili palmu mučeništva. O njima govore Pisanus u 1. knjizi Conformit; plod 8., dio 2. Gonzaga, 1. dio Orig. Seraph. relig. Tossinianus, 1. knjiga Hist. Seraph. Marko Lisabonski, 2. dio Chronici Minorum. Wadding, 4. svezak pod god. 1369., § 11. Arturus u Martyrol. 12. veljače. Ali različiti pisci prenose njihova različita imena: i nije utvrđeno da su dosad priznati sudom Crkve.

Kristofor Crivello, laik Reda manje braće, naziva se Blaženim i navodi se na ovaj dan u Franjevačkom martirologiju Artura iz Monasterija. Gonzaga, 2. dio, u Samostanu sv. Kerbonija kod Lucce, 21. pokrajine Toskane, svjedoči da se njegovo tijelo, ukopano kod vratnica crkve, nakon mnogo godina, kada se grob otvorio zbog prokapljivanja vode, iskopano pokazalo neraspadnuto, cjelovito, netaknuto i da je najugodnije mirisalo.

Lovro iz Bagnacavalla, Reda manje braće, kao Blaženik upisan od istoga Artura u Franjevačkom martirologiju. Gonzaga, 2. dio, govoreći o Samostanu sv. Marije od Mira, koji je drugi u Milanskoj pokrajini, svjedoči da je njegovo tijelo najčasnije pokopano u crkvi toga samostana. Artur kaže da se štuje kao Svetac; tako naime piše. Nama to još nije pouzdano poznato.

Sv. Stjepan, biskup Lionski, u nekim se tiskanim i rukopisnim kodeksima navodi na ovaj dan, u Rimskom martirologiju i drugima

A Sv. Livin, biskup i ispovjedalac, spominje se na ovaj dan u rukopisu Florario, u dopuni Hermanna Grevena uz Usuarda i u drugom Martirologiju tiskanom u Kölnu god. 1490. Sv. Livin bio je biskup i mučenik, i slavi se 11. studenoga. Ali ovdje se čini da je riječ o sv. Liciniju, biskupu Angersa, kojega i Maurolyco smješta na ovaj dan, ali ga naziva mučenikom, a bio je ispovjedalac. Ferrari na ovaj dan određuje njegovu kanonizaciju. Njegov ćemo Život dati 13. veljače.
Sv. Ermenilda, djevica, pripisana ovomu danu u Florario SS., slavi se 13. veljače.
Sv. Grgur II., papa, kod Notkera, Maurolyca i u mnogim rukopisima označenima imenom kako Bede tako i Usuarda smješta se na ovaj dan: u Rimskom martirologiju i drugima 13. veljače.
Sv. Deziderije, biskup Viennea u Galiji, prenosi se da je kod Lyona ubijen na ovaj dan u Natalibus Canonicorum Konstantina Ghinija. Njegov se prijenos slavi 11. veljače. Opširnije ćemo o njemu govoriti 23. svibnja.
Sv. Rufin, mučenici kod Soissonsa, prema nekom rukopisu na ovaj dan navedeni kod Galesinija: slave se 14. lipnja.
Sv. Valerije i drugovi u primjerku Hermanna Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena
B Sv. slave se 14. lipnja.
Sv. Valerije i drugovi u primjerku Hermanna Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena
B Sv. slave se 14. lipnja.
Sv. Valerije i drugovi u primjerku Hermanna Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena
B Sv. slave se 14. lipnja.
Sv. Valerije i drugovi u primjerku Hermanna Grevena u Carileffusu, u primjerku Grevena u Carileffulu, u primjerku Grevena
B Sv. slave se 14. lipnja.

Izvornik: Acta Sanctorum. Februarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1864. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 23. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.