Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

✠

Acta Sanctorum · Svezak II

15. siječnja

Siječanj
Veljača
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
Ožujak
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Travanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Svibanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Lipanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Srpanj
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Kolovoz
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Rujan
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Listopad
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Studeni
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Prosinac
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
  1. O sv. prorocima Habakuku i Miheju
  2. O sv. Pansofiju, mučeniku, u Aleksandriji
  3. O sv. Sekundini, djevici i mučenici, u Anagniju
  4. O sv. egipatskim mučenicima Kreskoniju, Zenonu, Menelaju i drugovima
  5. O sv. Efiziju mučeniku, u Cagliariju na Sardiniji
  6. O sv. Makariju egipatskom, prezbiteru i opatu u Sketu
  7. O sv. Izidoru monahu i prezbiteru u Aleksandriji
  8. O sv. djevicama Mauri i Briti, kod Toura u Galiji
  9. Povijest našašća
  10. O sv. Aleksandru, utemeljitelju Akemeta, u Carigradu
  11. O sv. Ivanu Kalibitu, siromahu radi Krista, u Carigradu
  12. O sv. Mauru, opatu glannafolijskom, u Galiji
  13. O sv. Idi, ili Iti, djevici u Irskoj
  14. O svetoj Tarziciji, djevici kod Rutena u Galiji
  15. O sv. Bonitu, ili Bonu, biskupu Clermonta u Galiji
  16. O sv. Ablebertu, ili Emebertu, biskupu cambraijskom i arraškom
  17. O sv. Mauru, ili Mrtvorođenom, pustinjaku u Huyu u Belgiji
  18. O sv. Ceolulfu, kralju, zatim monahu, u Engleskoj
Martirologijski popis i izostavljeni sveci toga dana

Sveci koji se štuju 15. siječnja.

Sv. Habakuk, proroci, u Judeji. Sv. Maura, djevice kod Toursa u Sv. Mihej, Sv. Brita, Galiji. Sv. Pansofije, mučenik u Aleksandriji. Sv. Aleksandar, opat i utemeljitelj akemeta, u Carigradu. Sv. Sekundina, djevica i mučenica, u Anagniju u Laciju. Sv. Ivan Kalibit, monah akemet i prosjak poradi Boga, u Carigradu. Sv. Kreskonije, mučenici u Egiptu. Sv. MAURO, opat u Glanfeuiluu u Galiji. Sv. Zenon, Sv. Ida, ili Ita, djevica u Irskoj. Sv. Menelaj i drugi, Sv. Tarcizija, djevica, u Rodezu u Galiji. Sv. Kornelije, mučenici na Istoku. Sv. Bonit, biskup Arverna u Galiji. Sv. Celestije i drugi, Sv. Ablebert, ili Emebert, biskup u Cambraiju u Belgiji. Sv. Efizije, mučenik na Sardiniji. Sv. Mauro, ili Mrtvorođeni, pustinjak, u Huyu u Belgiji. Sv. Makarije Egipatski, opat. Sv. Ceolwulf, kralj Northumbrije u Engleskoj, potom monah. Sv. Izidor, monah i prezbiter u Aleksandriji.

Izostavljeni i preneseni na druge dane.

Sv. Martina, djevica i mučenica, u vrijeme pape Pavla III. štovana je na ovaj dan službom od tri čitanja, kako je razvidno iz Rimskoga brevijara koji je sastavio kardinal Quiñones. Sada se štuje poludvostrukom službom 30. siječnja. Djela smo donijeli na njezin rođendan 1. siječnja. 15. siječnja, piše Ivan Marieta u 18. knjizi, 12. poglavlju, te da se pomnjivo raspitivao kod stanovnika tko je bio taj opat Mauro, je li to učenik sv. Benedikta koji se štuje na ovaj dan, ili netko drugi; no ništa sigurno nije mogao doznati, osim da je ondje tijelo opata sv. Maura. Sv. Makarija Aleksandrijskoga, učenika sv. Antuna, navodi na ovaj dan Felicije. O njemu smo raspravljali 11. siječnja. Neki Eligije, kojega je opat sv. Mauro, kako se pripovijeda u njegovu Životopisu niže na ovaj isti dan, oslobodio od najteže bolesti, potom je bio monah na otoku Lérinsu. Ubraja ga Vinko Barrali Salerno među svece onoga posvećenog samostana, premda o njemu ne iznosi ništa drugo osim onoga svjedočanstva o vraćenu zdravlju i prihvaćenu redovničkom životu. Među svece ga u djelu Martyrologium Gallicanum ubraja i Saussay. Sv. PAVAO TEBANSKI, PRVI PUSTINJAK, štuje se na ovaj dan poludvostrukom službom u Rimskoj crkvi, a navode ga Molanus, Felicije, Mineji itd., drugi pak 19. siječnja. Životopis smo donijeli 10. siječnja. Biskupa Bigitana u Škotskoj spominju Ferrari i Camerarius. Nama je još uvijek nepoznat. Sv. Dezignat, biskup u Utrechtu. Ferrari. O njemu smo raspravljali 13. siječnja. Izidora, biskupa na Siciliji, učenika sv. Grgura pape, na ovaj dan smješta Konstancije Felicije. Feliciju slijedi Wion, ali priznaje da nije mogao istražiti koje je stolice bio biskup. Wiona navode i slijede, bez drugoga autoriteta, Ménard, Dorganius, Oktavije Kajetan, Ferrari, Rok Pirro. Sv. Poncijan, mučenik iz Spoleta, spominje se na ovaj dan u djelu Viola Sanctorum tiskanom u Hagenauu 1508. godine. Njegova smo Djela donijeli 14. siječnja. Alfreda, ili Alfrida, kralja Northumbrije, svecem naziva i piše da je bio monah Arnold Wion u 4. knjizi djela Lignum Vitae, 6. poglavlju. Wiona su slijedili Wilson i Ferrari, koji su ga obojica naveli na ovaj dan; ali onaj ga je u kasnijem izdanju djela Martyrologium Anglicanum naveo 14. ožujka. Čini se da je Wion krivo shvatio mjesto kod Bede u 3. knjizi, 13. poglavlju, pa je bio naveden povjerovati da je bio monah, dok Beda svjedoči da nije Alfred, nego Drithelm na Alfridovu molbu bio primljen u samostan. Werner Rolevinck, kojega navodi Wion, piše da nije Alfred od Northumbrije, nego Adjulfrid, ili Alfrid, ili radije Etelred, kralj Mercije, postao monah, o kojemu mi pišemo 4. svibnja. Alfrid od Northumbrije umro je 14. prosinca 705. godine, a naslijedio ga je sin Osred, kako pišu Worcesterski i Westminsterski ljetopisac. O Alfredu, kralju Zapadnih Sasa i monarhu Engleske, raspravljat ćemo 28. listopada. Sv. Fulgencije, biskup u Éciji, u Berzocani, gdje je njegovo tijelo dugo počivalo, štuje se 15. siječnja; na druge dane drugdje. O njemu smo raspravljali 14. siječnja. Bambu, ili Wambu, kralja Španjolske, svecem označava Benedikt Dorganius na ovaj dan, kao i Wion. Njegovo je tijelo časno preneseno brigom Filipa II. Ipak nam još nije posve istraženo štuje li se kao svetac. Svete zaruke bl. Marije Bogorodice i sv. Josipa slave se na ovaj dan dvostrukom službom u Nanteškoj crkvi, a kod drugih na drugi dan, kako ćemo reći 23. siječnja. Blagdan presvetoga imena ISUSOVA veoma mnoge belgijske i druge crkve slave na ovaj dan, te je upisan u veoma mnoge martirologije. Petar Galesini u djelu Notae piše da je ustanovljen na molbu otaca Manje braće (koji ga ipak slave 14. siječnja, kao i serviti i drugi) 1530. godine. Radije bi rekao da je potvrđen ili obnovljen: jer da je postojao i prije, jasno je iz starih brevijara i martirologija dugo prije Klementova pontifikata, kako tiskanih tako i rukopisnih. O toj pobožnosti katolika i njezinoj starini izvrsno je ono što donosi naš Antun Quintanadueñas u knjizi De Sanctis Hispalensibus. Gotfrida, ili Gaufrida iz Péronnea, priora u Clairvauxu, Krizostom Henriquez u djelu Menologium Cisterciense naziva blaženim; Saussay ga ubraja među pobožne. Konan, sv. Lucerije đakon, u Antiohiji. Rukopisni Martyrologium S. Hieronymi, u kojemu je i prije 7. siječnja bio Lucerije đakon, koji je kod drugih Kler; kao i 14. siječnja Lucerije, koji je Kler. Dvojimo je li ovaj različit od obojice. Sv. Klarisima, mučenica pod Dioklecijanom u Grčkoj, spominje se kod Ferrarija, koji navodi grčke popise: u njima pak nismo našli nijednu Klarisimu, osim ako to nije Epifana ili Epifanija, o kojoj se raspravlja 12. srpnja. Šestoricu svetih otaca koji su u miru preminuli navode na ovaj dan Mineji. Tko su oni i jesu li možda na druge dane zasebno slavljeni pobožnim štovanjem, ne znamo. Tijelo opata sv. Maura čuva se u selu Membrillar, pokraj španjolskoga grada Badajoza, a njegov se blagdan slavi Konana, ili Kunana, opata u Margamu u Walesu cistercitskoga reda, Krizostom Henriquez u djelu Menologium navodi na ovaj dan i naziva ga blaženim. Slavno je ono što o njegovim krepostima pripovijeda Silvestar Girald u djelu Itinerarium Cambriae, 1. knjizi, 7. poglavlju. No je li zakonito uvršten u popis svetaca ili blaženika, nama je nepoznato. Nema ga u djelu Martyrologium Anglicanum.
Heylecka, najsvetija rekluza, u Kölnu, navodi se na ovaj dan kod Krizostoma Henriqueza u djelu Menologium, a kod drugih 14. siječnja, kako smo ondje rekli.
Prijenos sv. Sulpicija Pobožnoga, biskupa u Bourgesu, zabilježen je na ovaj dan u veoma mnogim martirologijima, u općeprihvaćenom Bedinu, Adonovu, Saussayevu, Ménardovu i drugima. O njemu ćemo raspravljati uz njegov životopis 17. siječnja.
Sv. Marije, mučenici. Rukopisni martirologij samostana
Sv. Marta, sv. Maksimina u Trieru. Njihova ćemo Djela donijeti 19. siječnja.
Crkva sv. Stjepana u samostanu sv. Eutimija posvećena je na ovaj dan 460. godine, kako će se reći u životopisu samoga sv. Eutimija u 16. poglavlju, br. 99, 20. siječnja.
Sv. Anastazije Perzijanac, monah i mučenik, navodi se na ovaj dan u djelu Menologium Graecorum. O njemu ćemo raspravljati 22. siječnja.
Sv. Elidije mučenik, u Auvergneu, Ferrari. O njemu i sv. Prejektu raspravljat ćemo 25. siječnja.
Ustanovljenje svetoga viteškog reda Calatrave pod sv. Rajmundom, opatom Fiterija, 1139. godine, ovim je istim riječima zabilježeno u djelu Kalendarium Cisterciense tiskanom u Dijonu. O njemu ćemo raspravljati uz životopis samoga bl. Rajmunda 1. veljače.
Sv. Maksim, ili Maksimijan, biskup u Noli, o kojemu se raspravljalo u djelima prezbitera sv. Feliksa 14. siječnja, navodi se na ovaj dan u djelu Martyrologium Romanum i drugima. Štuje ga Beneventska crkva, koja se diči nekim njegovim relikvijama, 8. veljače, ali u njegovoj, to jest Nolanskoj, koju ćemo slijediti, 7. veljače.
Sv. Kointa, djevica i mučenica, u Aleksandriji. Kölnski kartuzijanci u dodacima Usuardu. Mi 8. veljače.
Sv. Aka, biskup u Hexhamu u Engleskoj. David Camerarius, ali Martyrologium Anglicanum 19. veljače.
Sv. Prob, biskup u Rietiju, navodi se na ovaj dan kod Galesinija, te ponovno kod njega i veoma mnogih drugih 15. ožujka.
Čini se da se neki spomen sv. Josipa, hranitelja Kristova, slavi na ovaj dan u njemačkim crkvama; naime, ovdje ga bilježe kölnski kartuzijanci, Martyrologium Coloniense i Kanizije. O njemu ćemo raspravljati 19. ožujka.
Sv. Prohor, jedan od sedamdesetorice Kristovih učenika, nalazi se upisan na ovaj dan u djelu Kalendarium Copticum. Štuje ga Rimska crkva 9. travnja.
Sv. Antonina djevica, jedna od družica sv. Uršule, navodi se na ovaj dan u novom izdanju djela Martyrologium Anglicanum. Njezin se prijenos slavi 19. siječnja; svečanije pak u duhovskom ponedjeljku. O njoj ćemo raspravljati 11. svibnja, te u povijesti sv. Uršule 21. listopada.
Ferrari prenosi da se prijenos sv. Mauricija u Torinu na ovaj dan slavi s najvećom svečanošću. O njemu ćemo raspravljati kad budemo donosili Djela toga slavnog mučenika 22. rujna.
Našašće sv. Firmina, biskupa u Amiensu i mučenika, uobičajilo se slaviti na ovaj dan u nekim crkvama, kako je razvidno iz staroga misala iz Cambraija: kod drugih pak 13. siječnja, kako smo rekli. O njemu ćemo raspravljati na njegov rođendan 25. rujna.
Sv. Romedije, ili Remedije, ispovjedalac, štuje se na ovaj dan u Tridentu, kako svjedoči Ferrari, koji piše da se 1. lipnja slavi posveta njegove crkve, a da je on umro 13. siječnja. No u Životopisu koji iz starih rukopisa u 3. svesku djela Bavaria sancta iznosi naš Rader, uz suglasnost nekih martirologija, kaže se da je umro i da se štuje 1. listopada.
Sv. Remedije, biskup u Reimsu. Kanizije, kölnski kartuzijanci u dodacima Usuardu. Rukopisni Martyrologium S. Hieronymi, ali proširen, kako je i odavde razvidno; to je naime sv. Remigije, o kojemu ćemo raspravljati 1. listopada.
Sv. Haritina mučenica. Menologium Graecorum. Čini se da je ista ona koja se u istome djelu Menologium, kao i u djelu Martyrologium Romanum i drugima, navodi 5. listopada.
Sv. Kozma, biskup Majume, navodi se u Minejima na ovaj dan i ponovno, kao i u veoma mnogim drugima, 14. listopada.
Sv. Feliks, biskup u Tubizaci u Africi. Kölnski kartuzijanci u dodacima Usuardu i Kanizije, također i Djela koja postoje u utrechtskom rukopisu i u djelu Agones Martyrum tiskanom u Parizu. O njemu ćemo raspravljati s djelom Martyrologium Romanum i drugima 24. listopada.
Posvetu crkve sv. Makarija, zaštitnika Aberdeena u Škotskoj, spominje na ovaj dan Ferrari u djelu Notationes ad generalem Sanctorum catalogum. Lesley i Conaeus spominju ovoga sv. Makarija. Camerarius prenosi da se njegov blagdan običava slaviti 13. studenoga.
Sv. Maksim, opat pokraj Orléansa, navodi se u jednome rukopisnom kalendaru svetaca reda sv. Benedikta. Štuje se 15. prosinca.

Izvornik: Acta Sanctorum. Ianuarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1863. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 22. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.