Da ni u kakvim kalendarima svetaca nije našao ime sv. Pansofija, osim u grčkim Minejima pod 15. siječnja, piše naš Rader u još neobjavljenim bilješkama uz Mineje. No Petar Galesini, ali dan poslije, slavi ga izvrsnom pohvalom: „U Aleksandriji”, veli, „sv. Pansofija mučenika. On je, rođen od Nila, prokonzula Aleksandrije, poučen u slobodnim umijećima, nakon očeve smrti najprije svu očevinu podijelio siromasima kao milostinju; zatim se povukao u samoću, gdje je dvadeset i sedam godina proveo život u molitvi. Poslije je optužen zbog kršćanske vjere pred augustalskim prefektom, dok je Decije bio neprijatelj vjere, te je toliko dugo tučen bičevima dok nije predao duh Bogu.” Gotovo isto ima Kanizije. Ferrari ukratko: „U Aleksandriji sv. Pansofija mučenika, pod Decijem.” Opširnije Mineji na ovaj dan.
DJELA IZ GRČKIH MINEJA.
I Pansofija još više tucite, varalice, jer ćete mu tako isplesti više vijenaca.
Ovaj je bio Aleksandrinac, rođen od oca Nila koji je stekao dostojanstvo prokonzula: obiljem bogatstva, oštroumnošću naravi i očevom krepošću dosegao je najviši vrhunac kako svjetovnih tako i svetih znanosti. Nakon očeve smrti, razdijelivši imetak siromasima, a potražio je samoću, te odrekavši se svih zemaljskih udobnosti i slijedeći jedinoga Krista, proveo je dvadeset i sedam godina na pustim mjestima, neprestano razgovarajući sa samim Bogom i živeći na nebu duhom odvojenim od ovih zemaljskih stvari.
2 Budući da se dakle tolika krepost nije mogla dulje skrivati, prijavljen jeb augustalu, prefektu Aleksandrije, koji je zac Decijeve vladavine poveo rat protiv kršćana. Doveden pred njega, iz samih je njihovih priča pobio isprazna i varava poganska praznovjerja te obuzdao tiraninovu oholost: stoga je okrutno izudaran i stekao lovoriku mučeništva.
a O povlačenju pobožnih ljudi iz svjetine i o nekim počecima monaškoga i anahoretskoga života pod aleksandrijskim biskupom Dionizijem, upravo u ova Pansofijeva vremena, raspravljat ćemo 17. siječnja uz životopis sv. Antuna, § 3.
b Da se prefekt Egipta naziva augustalom, razvidno je iz djela Notitia imperii.
c Decije je, ubivši Filipe, prigrabio vlast 249. godine Kristove, o čemu ćemo opširnije govoriti 20. siječnja uz Djela sv. Fabijana pape.
✠
Izvornik: Acta Sanctorum. Ianuarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1863. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 22. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.