Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 6

O ljudskim činima, kako bismo znali po kojim se činima dolazi do blaženstva ili se priječi put blaženstva

Budući da je dakle do blaženstva po nekim činima nužno doći, valja u nastavku razmotriti o ljudskim činima, kako bismo znali po kojim se činima dolazi do blaženstva ili se priječi put blaženstva. No jer su djelovanja i čini oko pojedinačnosti, stoga se svaka djelatna znanost u pojedinačnom razmatranju usavršuje. Moralno dakle razmatranje, budući da je o ljudskim činima, najprije valja izložiti općenito, a potom pojedinačno. Oko općega pak razmatranja ljudskih čina najprije dolazi na razmatranje o samim ljudskim činima, a drugo o njihovim počelima. Među ljudskim su pak činima jedni čovjeku vlastiti, a jedni su čovjeku i drugim životinjama zajednički. I jer je blaženstvo vlastito dobro čovjeka, bliže se prema blaženstvu odnose čini koji su vlastito ljudski nego čini koji su čovjeku i drugim životinjama zajednički. Najprije dakle valja razmotriti o činima koji su vlastiti čovjeku, a potom o činima koji su čovjeku i drugim životinjama zajednički, koji se nazivaju duševnim strastima. Oko prvoga valja razmotriti dvije stvari: prvo o stanju ljudskih čina, a drugo o njihovu razlikovanju. Budući da se pak ljudskim činima vlastito nazivaju oni koji su dragovoljni, stoga što je volja razumska težnja, koja je vlastita čovjeku, valja razmotriti o činima ukoliko su dragovoljni. Najprije dakle valja razmotriti o dragovoljnom i nedragovoljnom općenito; potom o činima koji su dragovoljni takoreći od same volje izvedeni, kao neposredno postojeći od same volje; treće o činima koji su dragovoljni takoreći od volje zapovjeđeni, koji pripadaju samoj volji posredovanjem drugih moći. I jer dragovoljni čini imaju stanovite okolnosti prema kojima se prosuđuju, najprije valja razmotriti o dragovoljnom i nedragovoljnom, a posljedično o okolnostima samih čina u kojima se nalazi dragovoljno i nedragovoljno. Oko prvoga istražuje se osam pitanja. Prvo, nalazi li se u ljudskim činima dragovoljno. Drugo, nalazi li se u nerazumnim životinjama. Treće, može li dragovoljno postojati bez ikakva čina. Četvrto, može li se volji nanijeti nasilje. Peto, uzrokuje li nasilje nedragovoljno. Šesto, uzrokuje li strah nedragovoljno. Sedmo, uzrokuje li požuda nedragovoljno. Osmo, uzrokuje li neznanje.

Članci

  1. Nalazi li se u ljudskim činima dragovoljno
  2. Nalazi li se u nerazumnim životinjama
  3. Može li dragovoljno postojati bez ikakva čina
  4. Može li se volji nanijeti nasilje
  5. Uzrokuje li nasilje nedragovoljno
  6. Uzrokuje li strah nedragovoljno
  7. Uzrokuje li požuda nedragovoljno
  8. Uzrokuje li neznanje

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.