Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I-II, q. 6, a. 8

Uzrokuje li neznanje

Prigovor 1. Čini se da neznanje ne uzrokuje nedragovoljno. Nedragovoljno naime zaslužuje oproštenje, kako Damaščanin kaže. No katkada ono što se čini iz neznanja ne zaslužuje oproštenje, prema onome iz 1 Kor 14: „Ako tko ne zna, neće ga se priznati“. Dakle, neznanje ne uzrokuje nedragovoljno.

Prigovor 2. Nadalje, svaki je grijeh s neznanjem, prema onome iz Izr 14: „Lutaju koji rade zlo“. Ako bi dakle neznanje uzrokovalo nedragovoljno, slijedilo bi da je svaki grijeh nedragovoljan. Što je protiv Augustina koji kaže da je svaki grijeh dragovoljan.

Prigovor 3. Nadalje, nedragovoljno je sa žalošću, kako Damaščanin kaže. No neke se stvari čine u neznanju i bez žalosti, recimo ako netko ubije neprijatelja kojega traži ubiti misleći da ubija jelena. Dakle, neznanje ne uzrokuje nedragovoljno.

Naprotiv, Damaščanin i Filozof kažu da je „neko nedragovoljno po neznanju“.

Odgovaram: treba reći da neznanje ima to da uzrokuje nedragovoljno po onom razlogu po kojemu lišava spoznaje, koja se prethodno traži za dragovoljno, kako je gore rečeno. Ipak ne lišava svako neznanje takve spoznaje. I zato valja znati da se neznanje trojako odnosi prema činu volje: na jedan način popratno; na drugi način posljedično; na treći način prethodno. Popratno doista kada je neznanje o onome što se čini, no ipak, čak i kad bi se znalo, svejedno bi se činilo. Tada naime neznanje ne navodi na htijenje da to nastane, nego se događa da je ujedno nešto učinjeno i nepoznato, kao u navedenom primjeru kada bi netko doista htio ubiti neprijatelja, ali ga ubije ne znajući, misleći da ubija jelena. I takvo neznanje ne čini nedragovoljno, kako Filozof kaže, jer ne uzrokuje ništa što bi se protivilo volji, nego tvori nedragovoljno kao nehtijenje, jer ne može biti u činu hotično ono što je nepoznato. Posljedično se pak neznanje odnosi prema volji ukoliko je samo neznanje dragovoljno. A to biva na dva načina, prema dvama gore postavljenim načinima dragovoljnoga. Na jedan način jer se čin volje usmjerava na neznanje, kao kada netko hoće ne znati da bi imao ispriku za grijeh, ili da ga se ne odvrati od griješenja, prema onome iz Job 21: „Znanja putova tvojih nećemo“. I to se naziva hotimičnim neznanjem. Na drugi način naziva se dragovoljnim neznanje onoga što tko može i mora znati; tako se naime ne djelovati i ne htjeti naziva dragovoljnim, kako je gore rečeno. Na taj se dakle način naziva neznanje: bilo kada netko u činu ne razmatra ono što može i mora razmatrati, a to je neznanje lošega izbora, koje potječe ili iz strasti ili iz habitusa; bilo kada netko spoznaju koju mora imati ne mari steći; i prema tom načinu neznanje općih pravnih načela, koja je svatko dužan znati, naziva se dragovoljnim, kao ono koje potječe iz nemara. Budući pak da je samo neznanje dragovoljno na neki od tih načina, ne može uzrokovati jednostavno nedragovoljno. Uzrokuje ipak nedragovoljno u nekom pogledu, ukoliko prethodi pokretu volje na činjenje nečega, kojega ne bi bilo da je prisutno znanje. Prethodno se pak neznanje odnosi prema volji kada nije dragovoljno, a ipak je uzrok htijenja onoga što inače čovjek ne bi htio. Kao kada čovjek ne zna neku okolnost čina koju nije bio dužan znati, i zbog toga nešto čini što ne bi učinio da zna: recimo kada netko, uloživši dužnu pažnju, ne znajući da netko prolazi putem odapne strijelu kojom usmrti prolaznika. I takvo neznanje uzrokuje nedragovoljno jednostavno.

Odgovor na 1. prigovor: i po tome je jasan odgovor na prigovore. Prvi je naime razlog polazio od neznanja onoga što je tko dužan znati. Drugi pak od neznanja izbora, koje je na neki način dragovoljno, kako je rečeno. Treći pak od neznanja koje se popratno odnosi prema volji.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.