Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

✠

Acta Sanctorum · Svezak II · 19. siječnja

O svetim afričkim mučenicima

DE SANCTIS MARTYRIBUS AFRIS

PAVLU, KVINTU, GERONCIJU, JANUARIJU, SATURNINU, SUKCESU, GERMANI, TERTULU ILI ZERTULU, TIBERITANU, MAJOLU, VIKTORIJANU, HONORATU, FORTUNATU, JULIJU, LUCIJU, MARKUZU ILI MARKISU, PUBLIJU, FELIKSU, KAJI, VITALU, KASIJANU, SEKUNDU, VIKTORU, PRIMU, SPANU ILI HISPANU, KACINANU ILI CEKUMARU, DRUGOM LUCIJU, SATURNINI, FLORIDI, KALISTI, MELONDIONU ILI MOLENDIONU, I DRUGIMA GOTOVO ŠEST STOTINA.

Jesu li ovi pogubljeni zajedno ili na različitim mjestima i u različita vremena, ipak u istoj Africi, nije jasno, jer su Djela ili uništena ili leže u skrovitosti. Donijet ćemo riječi martirologija dok netko ne iskopa što sigurnije. Rimski: „U Africi svetih mučenika Pavla, Geroncija, Januarija, Saturnina, Sukcesa, Pije, Germane, Julija i Kata”, za koje Baronije priznaje da ih je dodao Martirologiju iz drevnoga kodeksa sv. Cirijaka u Termama. Isto je Galesini preuzeo iz Bede, kako kaže: ali u tiskanom Bedi toga nema. Bedu također navode kartuzijanci iz Kölna i Kanizije: „U Africi, prema Bedi, sv. Pavla, Kvinta, Geroncija, Januarija, Saturnina, Sukcesa, Pije, Germane, Julija, Gaga.” Notker: „U Africi Pavla, Kvinta i veoma mnogih drugih mučenika.” Stari rukopis samostana u Rheinauu: „U Africi Pavla, Kvinta, Januarija, Germana.” Rukopisi samostana sv. Martina u Tournaiju i samostana u Liessiesu: „U Africi spomendan sv. Pavla, Hermeta, Kvinta, Geroncija, Januarija, Sukcesa, Valenta, Publija, Gagija, s drugih šest stotina.”

2 Čini se da neke od tih šest stotina nabraja Martyrologium S. Hieronymi koji je prepisao Lovro iz Echternacha: „U Africi Pavla, Kvinta, Geroncija, Januarija, Saturnina, Sukcesa, Germane, Zertula i mnogih drugih, Tiberitana, Majola, Viktorijana, Honorata, Fortunata, Julija, Lucija, Markuza, Publija, Feliksa, Gaje, Vitala, Kasijana, Sekunda, Viktora, Prima, Spana, Kacinana, također Lucija, Saturnine, Floride, Kaliste, Melondiona.” Gotovo iste nabraja stari irski rukopis samostana u Donegalu: „Pavla, Kvinta, Geroncija, Januarija, Saturnina, Sukcesa... Gagije, Saturnine, Floride, Galize, Pije, Priskara, Tertula, Tiberija, Tanmajola, Viktorijana, Honorata, Fortunata, Julija, Lucija, rođendan sv. Germane, Marceisa... Publija, Feliksa, Vitala, Kasijana, Sekunda, Viktora, Prima, Hispana, Lucija, Cekumara, Molendiona.” Ispustili smo ono što je neprikladno umetnuto: „Marija i Marte, Lazarove sestre, i Pavla starca.”

3 U nekim dakle imenima postoji razlika. Pija, koju navode Kanizije, kartuzijanci, Baronije i Galesini, čini se da pripada drugamo, kao što će se niže reći. Galesini i Kanizije pišu Gerancije, a to je Geroncije. S irskim rukopisom čini se da treba reći Tertul, koji je kod Lovre iz Echternacha Zertul, a onaj koji je kod ovoga Tiberitan, ispravno, kako smatramo, pogreškom prepisivača u drugom je rukopisu Tiberije, pri čemu je slog Tan pogrešno spojen s imenom Majola. U ovome je Marcis, u onome Markuz: raspravljati koje čitanje radije odabrati jedva je vrijedno truda. Radije biramo Kaju, osim ako ne bi radije rekao Kaj, negoli u drugom rukopisu Gagiju, kod kartuzijanaca Gaga, u rukopisima iz Tournaija i Liessiesa Gagija, a kod Baronija, Galesinija i Kanizija Kata. Span i Hispan su isto; jer su i stari Španjolsku nazivali Spania, kao i naši Spanien, premda i σπανός znači rijedak, dragocjen. Zar se umjesto Kacinan i Cekumar ne bi moglo naslutiti da treba čitati Cecinijan? Je li Molendion ili Melondion, jedva je važno; drugi bi nagađao da treba čitati Melandion ili Melandrion. Kalista se u jednom rukopisu naziva Calista, a u drugom Caliza.

4 U posljednjem izdanju Martirologija na rubu je dopisano da se čini kako su ovi podnijeli mučeništvo godine 302. Ali Franjo Bivarius uz kroniku Flavija Dekstra pod godinom 138, br. 5, smatra da je Germana, koja se ovdje nabraja, jedna od devet kćeri blizanki kneza Katelija, odnosno Gaja Atilija, sestra sv. Kviterije (o kojoj ćemo govoriti 22. svibnja); ali kad su se sestre na mig anđela međusobno razišle, prešavši more preselila se u Afriku i ondje za obranu Kristove vjere s još osam drugova položila život; te da su tih osam drugova oni koje je Baronije vratio u Rimski martirologij. Navodi Julijanovu kroniku, koju još nismo vidjeli, u kojoj kaže da stoji ovo: „Sv. Germana, njihova sestra, trpi u Kartagi u Africi.” Te nesigurne navode nemamo namjeru ni slijediti ni pobijati. Slijedio ih je naš Antun Vasconcellos u Descriptio regni Lusitaniæ, pišući da su druge sestre drugdje podnijele smrt za Krista, a Germana u Kartagi u Africi. Ali nitko od drugih ne tvrdi da su ovi mučenici stupili u borbu u Kartagi, nego jedino u Africi.

✠

Izvornik: Acta Sanctorum. Ianuarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1863. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 22. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.

19. siječnja Kalendar godine