Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost
Odaberite dan
Veljača
1234567891011121314151617181920212223242526272829
Ožujak
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Travanj
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Svibanj
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Lipanj
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Srpanj
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Kolovoz
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Rujan
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Listopad
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Studeni
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Prosinac
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Veljača
1234567891011121314151617181920212223242526272829
Ožujak
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Travanj
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Svibanj
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Lipanj
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Srpanj
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Kolovoz
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Rujan
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Listopad
12345678910111213141516171819202122232425262728293031
Studeni
123456789101112131415161718192021222324252627282930
Prosinac
12345678910111213141516171819202122232425262728293031

✠

Acta Sanctorum · Svezak II · 18. siječnja

O bl. Faciju ispovjedaocu u Cremoni u Italiji

DE B. FACIO CONFESSORE CREMONÆ IN ITALIA

Sadržaj (1)
  1. Životopis prema Filipu Ferrariju.

U Cremoni u Cisalpinskoj Galiji 18. siječnja slavi se rođendan bl. Facija ispovjedaoca; za kojega, premda nije svečano ubrojen među svece, ipak piše Filip Ferrari u djelu Catalogus SS. Italiæ da je Apostolska Stolica dopustila Crkvi u Cremoni i Veroni da se ondje o njemu moli crkveni oficij. O njemu isti Ferrari u djelu generalis Catal. SS.: U Cremoni u Cisalpinskoj Galiji sv. Facija ispovjedaoca.

To je možda onaj životopis za koji Pellegrino Merula prenosi da ga je na talijanskom jeziku objavio Leonardo Gregorio, ceremonijar katedralne crkve u Cremoni. Njega još nismo nabavili. Donosimo onaj koji je iz njega sastavio Ferrari. Kratki je životopis na talijanskom izdao Merula u djelu Sanctuarium Cremonense; on prenosi da se na njegovu grobu čita ovo: Bl. Facija, muža blažene vjere i pobožnosti, kojim se Verona diči kao svojim jer ga je rodila, a Cremona kao svojim jer ga je za života primila za građanina, a na samrti dočekala. Kosti ovamo da se prenesu

2 Njegov je životopis, piše isti, izdan u Cremoni godine 1604. pobrinuli su se predstojnici crkve godine Gospodnje 1540. Tada je biskup Cremone bio Benedikt de Accoltis.

3 U Cremoni postoji kapela za koju neki smatraju da ju je sagradio sam Facije i posvetio sv. Priski, jer se u koru vidi njezina slika. Ona se nedugo nakon njegove smrti počela nazivati kapelom bl. Facija. Upravitelji velike bolnice obnovili su je kad se već od starosti raspadala, dodavši iznad vrata za spomen natpis: Ovaj sveti hram bl. Facija, narušen starošću, predstojnici velike bolnice uresili su za svoju znamenitu pobožnost i za javni ures godine 1600. Isti se svake godine brinu da se djela bl. Facija na sam njegov blagdan u katedralnoj bazilici izlože u propovijedi.

4 Godine zatim 1614., 8. lipnja, tijela bl. Facija i drugih svetaca svečano su prenesena, a na škrinji je zapisano: Godine od rođenja Kristova 1614., sedmoga dana lipnja, tijelo bl. Facija ispovjedaoca i građanina Cremone, uz sjajno štovanje grada, povjereno je ovoj škrinjici po presvijetlom i prečasnom gospodinu Ivanu Krstitelju Briviju, biskupu Cremone. U čempresovu je škrinju zatvoreno ovo sveto tijelo, prekrivenu bijelim lanenim platnom damastnoga rada ukrašenim zlatnim resama; a odozgo je naslikan lik istoga Blaženika, koji je izrađen o trošku predstojnika ubožnice. U javnoj su procesiji ovu škrinju nosila četvorica svećenika pod prelijepim baldahinom od bijeloga damastnog lana, koji su nosila šestorica svećenika odjevenih u bijele tuničice, kako ih nazivaju.

5 Na putu koji od crkve sv. Jelene vodi k crkvi sv. Nikole bio je podignut slavoluk s ovim natpisom: Građani Cremone svetima Homobonu, nekoć svome, a sada građaninu neba, i Himeriju, biskupu Amelije, čiju zaštitu već odavno zazivaju, te blaženome Faciju, koji bakljama svih kreposti sjaji na nebu, zbog pobožnih i čistih dobročinstava, pri slavlju svetih kostiju, zahvalna srca postaviše. Između samih stupova slavoluka vidio se kip bl. Facija s dodanim grbom vrata dorskoga stila i dvaju lavova u podnožju, s geslom: Bdiju oni koji čuvaju. Iznad vijenaca istoga slavoluka bio je postavljen drugi grb, naime kotač odnosno brus draguljara, s natpisom: Oduzimajući dodaje.

6 Toliko gotovo Merula. O sv. Homobonu, koji se ovdje spominje, govorit ćemo 13. studenoga, a o sv. Himeriju 19. listopada.

Životopis prema Filipu Ferrariju.

Facije, rođen u Veroni, nakon progonstava koja je u domovini podnosio u razdoblju oda 30 godina, otišavši odatle, došao je u Cremonu oko godine spasenjab 1226., gdje je, baveći se zlatarskim umijećem, sve što bi zaradioc dijelio crkvama i siromasima. Kad su građani spoznali tu njegovu dobrotu, postavili su ga na čelo milostinje koju je grad običavao davati siromasima i bolesnicima.

2 Vrativši se u domovinu da bi se pomirio s neprijateljima, lažno optužen od onih,d Scaligera, koji su držali vlast nad Veronom, bio je bačen u tamnicu. Ondje je, pošto je oslobodio mnoge bolesnike koji su, doznavši za svečevu svetost, bili donošeni k njemu (među kojima su bili dojenče neke plemenite žene koje je, budući da je osam dana bilo bez mlijeka i hrane, bilo na umoru, te žena koju je 18 godina opsjedao zloduh), pušten na slobodu zajedno s ostalim zarobljenicima, posredovanjem građana Cremonee koji su u ratu bili pritekli u pomoć Veronežanima, te se vratio u Cremonu: ondje je, sagradivši oratorij, ustanovio društvo muževa koji bi posjećivali bolesne i utamničene, odijevali gole, hranili gladne i vršili druga djela pobožnosti, koje je nazvano Red Duha Svetoga.

3 Ako bi pak katkad imao slobodnoga vremena baviti se svojim zanatom, izrađivao je samo svete predmete, i to bez naknade. Bio je ustrajan u molitvif i često je posjećivao crkve: poduzeo je mnoga hodočašća,g hodočastivši u Rim i u Španjolsku da pohodi tijelo sv. Jakova apostola. Katedralnoj je crkvi darovao neke predmeteh od srebra koji se još uvijek pokazuju, među kojima je kalež koji je, dok su dragocjenije stvari bile uništene u požaru što je izbio u sakristiji, bio božanski sačuvan i, što je još čudesnije, pronađen je neoštećen u crkvi kod oltara Blažene Djevice Marije.

4 Pozvan k nekom plemiću kojega su liječnici, izgubivši nadu u ozdravljenje, bili napustili te je, već primivši sakramente, bio na samrti, prorekao mu je ozdravljenje ako se zavjetuje da će poći k sv. Jakovu: on je, položivši zavjet, odmah na opće čuđenje ustao iz postelje: njega je također pratio radi izvršenja zavjeta te ga, svladavši mnoge pogibelji na kopnu i na moru, vratio u domovinu.

5 Potaknut tolikim znamenjima i krepostima, biskup Cremone postavio ga je za generalnoga vizitatora ženskih i muških samostana. Naposljetku, dovršivši tolike trudove, zahvaćen groznicom i okrijepljen svetim sakramentima, predao je dušu Bogu i godine spasenja 1181. Njegovo je tijelo, koje je zablistalo mnogim čudesima, časno pokopano od svega klera k i naroda.

a To je jedva vjerojatno, osim ako ne kažeš da su ga počeli progoniti od najranije dobi te da je imao trideset i nekoliko godina kad je došao u Cremonu, gdje je proveo drugih 46 godina.
b Tada je biskup Cremone bio Homobon de Madalbertis.
c Često je crkvama darivao ne samo novac, nego i sam rad, kako piše Merula.
d Štoviše, tada je u Veroni tiraniju provodio Ezzelino da Romano, nakon čije je smrti od rane u 33. godini svoga vladanja, 1259. godine Kristove, za pretora izabran Mastino della Scala, koji je zatim postao i doživotni diktator: i potom su Scaligeri držali vlast 127 godina, sve dok 1387. godine Antun, nezakoniti sin bratoubojice Cansignorija, i sam bratoubojica, nije bio protjeran iz Verone od Giovannija Galeazza Viscontija, milanskoga vojvode. Tako iz raznih pisaca Leandro Alberti u djelu Marchiæ Tarvisinæ descriptio, i Torello Saraina iz Verone u 4. knjizi djela Origo Civitatis Veronæ, i drugi.
e Ludovico Cavitelli u djelu Annal. Cremon. piše da se to dogodilo godine 1233., kad su pod pretorom Guglielmom da Foglianom pritekli u pomoć Veronežanima protiv Mantovljana i opustošili njihova polja. I Veronežani su, kaže, zbog toga njima za ljubav pustili na slobodu bl. Facija, kojega su držali u tamnici, te se on s građanima Cremone vratio u Cremonu.
f Na koju je poticao i druge, kako piše Merula, neprestano ponavljajući: Hvalite Boga, hvalite Boga.
g Isti piše da je bl. Facije češće hodočastio na ta mjesta, a također i u Svetu Mariju s kraja svijeta (Finisterre) te sv. Spasitelju u Austriju.
h Isti, osim ovoga kaleža, nabraja krunu i srebrni križ te druge predmete koje je on darovao toj crkvi. i Pod tom godinom Cavitelli bilježi: Blaženi Facije, veronski zlatar, umro je osamnaestoga dana siječnja u Cremoni, ostavivši ondje sva svoja dobra Bolnici Duha Svetoga. k Merula kaže da ga je u katedralnoj crkvi pokopao sam biskup, koji je bio Cacciaconte da Somma.

✠

Izvornik: Acta Sanctorum. Ianuarius, tomus II, Pariz: Victor Palmé, 1863. Prvi cjeloviti prijevod na hrvatski, objavljen 22. studenoga 2026. Prijevod i uređivanje: Tim Kršćanska stvarnost.

18. siječnja Kalendar godine