Suppl., q. 96, a. 3
Pripada li plod samo kreposti uzdržljivosti
Prigovor 1. Čini se da plod ne pripada samo kreposti uzdržljivosti. Jer glosa na 1 Kor 15,41, „Jedna je slava sunca“, kaže da se „vrijednost onih koji imaju stostruki plod uspoređuje sa slavom sunca; sa slavom mjeseca onih koji imaju šezdesetostruki plod; a sa zvijezdama onih koji imaju tridesetostruki plod“. No ta razlika slave, u smislu Apostola, gleda na bilo koju razliku blaženstva. Dakle, različiti plodovi ne bi trebali odgovarati samo kreposti uzdržljivosti.
Prigovor 2. Nadalje, plodovi se tako nazivaju od uživanja [fruitio]. No uživanje pripada bitnoj nagradi koja odgovara svim krepostima. Dakle, itd.
Prigovor 3. Nadalje, plod pripada trudu: „Plod je dobrih napora slavan“ (Mudr 3,15). No veći je trud u hrabrosti negoli u umjerenosti ili uzdržljivosti. Dakle, plod ne odgovara samo uzdržljivosti.
Prigovor 4. Nadalje, teže je ne prekoračiti mjeru u hrani koja je nužna za život, negoli u spolnim stvarima bez kojih se život može održati: i tako je trud suzdržljivosti veći od truda uzdržljivosti. Dakle, plod odgovara suzdržljivosti radije negoli uzdržljivosti.
Prigovor 5. Nadalje, plod uključuje ugodu, a ugoda gleda osobito na cilj. Budući da dakle bogoslovne kreposti imaju cilj za svoj predmet, naime samoga Boga, čini se da bi njima osobito plod trebao odgovarati.
Naprotiv, stoji tvrdnja glose na Mt 13,23, „Jedan stostruko“, koja dodjeljuje plodove djevičanstvu, udovištvu i bračnoj uzdržljivosti, koji su dijelovi uzdržljivosti.
Odgovaram: plod je nagrada koja pripada osobi po tome što prelazi iz tjelesnoga u duhovni život. Posljedično, plod osobito odgovara onoj kreposti koja više od bilo koje druge oslobađa čovjeka od podložnosti tijelu. To je pak učinak uzdržljivosti, budući da je upravo po spolnim ugodama duša osobito podložna tijelu; toliko da u tjelesnom činu, prema Jeronimu (Ep. ad Ageruch.), „čak ni duh proroštva ne dotiče srce proroka“, niti „je moguće išta razumjeti usred te ugode“, kako kaže Filozof (Ethic. vii, 11). Stoga plod odgovara uzdržljivosti radije negoli drugoj kreposti.
Odgovor na 1. prigovor: ova glosa uzima plod u širokom smislu, prema kojemu se svaka nagrada naziva plodom.
Odgovor na 2. prigovor: uživanje ne dobiva svoje ime od ploda na temelju bilo kakve usporedbe s plodom u smislu u kojemu o njemu sada govorimo, kako je bjelodano iz onoga što je rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: plod, kako o njemu sada govorimo, odgovara trudu ne kao onome što rezultira umorom, nego kao onome što rezultira proizvodnjom ploda. Otuda čovjek svoje usjeve naziva svojim trudom, utoliko što se trudio za njih, ili ih proizveo svojim trudom. Usporedba s plodom, kao proizvedenim iz sjemena, više je prilagođena uzdržljivosti negoli hrabrosti, jer čovjek ne biva podložen tijelu strastima hrabrosti, kao što biva strastima kojima se bavi uzdržljivost.
Odgovor na 4. prigovor: premda su ugode stola nužnije od ugoda spola, one nisu tako snažne: stoga duša njima ne biva toliko podložena tijelu.
Odgovor na 5. prigovor: plod se ovdje ne uzima u smislu u kojemu se uživanje primjenjuje na ugodu u cilju; nego u drugom smislu kako je gore navedeno (čl. 2). Stoga razlog ne dokazuje ništa.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.
Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.