Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Suppl., q. 89, a. 6

Hoće li se ikome od dobrih suditi

Prigovor 1. Čini se da se nikome od dobrih neće suditi na sudu. Jer izjavljuje se (Iv 3,18) da se „onome tko vjeruje u njega ne sudi“. No svi su dobri vjerovali u Njega. Dakle, njima se neće suditi.

Prigovor 2. Nadalje, oni koji su nesigurni u svoje blaženstvo nisu blaženi: odakle Augustin dokazuje (Gen. ad lit. xi) da zlodusi nikada nisu bili blaženi. No sveti su sada blaženi. Dakle, oni su sigurni u svoje blaženstvo. No ono što je sigurno ne podvrgava se sudu. Dakle, dobrima se neće suditi.

Prigovor 3. Nadalje, strah je nespojiv s blaženstvom. Ali posljednji sud, koji se nadasve opisuje kao strašan, ne može se odviti a da ne unese strah u one kojima se ima suditi. Stoga Grgur primjećuje na Job 41,16: „Kad se on digne, anđeli strahuju“ itd. (Moral. xxxiv): „Razmotri kako će tada savjest opakih biti uznemirena kada su čak i pravednici smeteni glede svojega života“. Dakle, blaženima se neće suditi.

Naprotiv, čini se da će se svima dobrima suditi, budući da je pisano (2 Kor 5,10): „Svi se mi moramo očitovati pred sudištem Kristovim, da svaki primi što je kroz tijelo zaslužio, bilo dobro, bilo zlo“. No nema ničega drugog o čemu bi se imalo suditi. Dakle, svima, pa i dobrima, sudit će se. Nadalje, „opće“ uključuje sve. No ovo se naziva općim sudom. Dakle, svima će se suditi.

Odgovaram: sud obuhvaća dvije stvari, naime raspravu o zaslugama i isplatu nagrada. Glede isplate nagrada, svima će se suditi, čak i dobrima, budući da će božanska presuda svakome odrediti nagradu koja odgovara njegovoj zasluzi. Ali rasprave o zaslugama nema osim ondje gdje su dobre i zle zasluge međusobno pomiješane. No oni koji grade na temelju vjere „zlato, srebro, drago kamenje“ (1 Kor 3,12), posvećujući se posve božanskoj službi, i koji nemaju znatne primjese zlih zasluga, ne podvrgavaju se raspravi o svojim zaslugama. Takvi su oni koji su se posve odrekli svjetovnih stvari i brižno misle na ono što je Božje: stoga će se spasiti, ali im se neće suditi. Drugi pak grade na temelju vjere drvo, sijeno, slamu [Usp. FS, pit. 89, čl. 2]; oni, zapravo, ljube svjetovne stvari i zauzeti su zemaljskim brigama, ali tako da ništa ne pretpostavljaju Kristu, nego nastoje otkupiti svoje grijehe milostinjom, te oni imaju primjesu dobrih i zlih zasluga. Stoga se oni podvrgavaju raspravi o svojim zaslugama, te će im se posljedično po toj osnovi suditi, pa ipak će se spasiti.

Odgovor na 1. prigovor: budući da je kazna učinak pravednosti, dok je nagrada učinak milosrđa, slijedi da se kazna osobito pridijeva antonomastički sudu koji je čin pravednosti; tako da se sud katkad upotrebljava za izricanje osude. Upravo tako trebamo razumjeti navedene riječi, kako primjećuje glosa na taj redak.

Odgovor na 2. prigovor: o zaslugama izabranih raspravljat će se ne zato da se ukloni nesigurnost njihova blaženstva iz srdaca onih kojima se ima suditi, nego kako bi nam postalo očito da njihove dobre zasluge nadtežu njihove zle zasluge, te se tako dokaže Božja pravednost.

Odgovor na 3. prigovor: Grgur govori o pravednicima koji će još uvijek biti u smrtnome tijelu, stoga je već prije rekao: „Oni koji će još uvijek biti u tijelu, premda već hrabri i savršeni, ipak budući da su još uvijek u tijelu moraju nužno biti uznemireni strahom usred takva vihora užasa“. Otuda je jasno da se ovaj strah odnosi na vrijeme neposredno prije suda, doista najstrašnije opakima, ali ne i dobrima, koji neće imati nikakve bojazni od zla. Dokazi u suprotnome smislu razmatraju sud glede isplate nagrada.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.

Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.