Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Suppl., q. 74, a. 4

Hoće li taj oganj očistiti također i viša nebesa

Prigovor 1. Čini se da će taj oganj očistiti i viša nebesa. Jer pisano je (Ps 102,26-27): „Nebesa su djelo ruku tvojih: ona će propasti, a ti ostaješ“. No i viša su nebesa djelo Božjih ruku. Dakle, i ona će propasti u konačnom spaljivanju svijeta.

Prigovor 2. Nadalje, pisano je (2 Pt 3,12): „Nebesa će se u plamenu raspasti i elementi u ognju rastaliti“. A nebesa koja se razlikuju od elemenata jesu viša nebesa, u kojima su učvršćene zvijezde. Stoga se čini da će i ona biti očišćena tim ognjem.

Prigovor 3. Nadalje, svrha toga ognja bit će ukloniti iz tijela njihovu nepripravnost za savršenstvo slave. No u višem nebu nalazimo tu nepripravnost i s obzirom na krivnju, budući da je đavao ondje sagriješio, i s obzirom na prirodni nedostatak, budući da glosa na Rim 8,22: „Znamo da sve stvorenje uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada“, kaže: „Svi elementi ispunjavaju svoju dužnost s naporom: kao što nije bez napora to što sunce i mjesec prevaljuju svoj određeni put“. Dakle, i viša će nebesa biti očišćena tim ognjem.

Naprotiv, „Nebeska tijela nisu prijemčiva za utiske izvana“. Nadalje, glosa na 2 Sol 1,8: „U ognju žarkome uzvraća osvetu“, kaže: „U svijetu će biti oganj koji će ići pred njim i uzdići se u zrak do iste visine do koje su se uzdigle vode potopa“. Ali vode se potopa nisu uzdigle do visine viših nebesa, nego samo 15 lakata više od planinskih vrhunaca (Post 7,20). Dakle, viša nebesa neće biti očišćena tim ognjem.

Odgovaram: čišćenje svijeta imat će za svrhu uklanjanje iz tijela raspoloženja protivnoga savršenstvu slave, a to je savršenstvo konačno ispunjenje svemira: i to se raspoloženje nalazi u svim tijelima, ali različito u različitim tijelima. Jer u nekima se ta nepripravnost odnosi na nešto inherentno njihovoj supstanciji: kao u ovim nižim tijelima koja miješanjem otpadaju od vlastite čistoće. U drugima se ta nepripravnost ne odnosi na nešto inherentno njihovoj supstanciji; kao u nebeskim tijelima, u kojima se ne nalazi ništa protivno konačnom savršenstvu svemira, osim gibanja koje je put k savršenstvu, i to ne bilo koje vrste gibanja, nego samo mjesnoga gibanja, koje ne mijenja ništa unutrašnje u stvari, poput njezine supstancije, količine ili kakvoće, nego samo njezino mjesto koje joj je izvanjsko. Prema tome, nema potrebe bilo što oduzeti od supstancije viših nebesa, nego samo umiriti njihovo gibanje. A mjesno gibanje ne smiruje se djelovanjem suprotnoga djelatnika, nego prestankom pokretanja od strane pokretača; i stoga nebeska tijela neće biti očišćena, niti ognjem niti djelovanjem ijednoga stvorenja, nego će umjesto čišćenja biti smirena samom Božjom voljom.

Odgovor na 1. prigovor: kao što Augustin kaže (De Civ. Dei xx, 18,24): „Te se riječi psalma odnose na zračna nebesa koja će biti očišćena ognjem konačnoga požara“. Ili možemo odgovoriti da ako se odnose i na viša nebesa, za njih se kaže da propadaju s obzirom na svoje gibanje po kojemu se sada neprestano gibaju.

Odgovor na 2. prigovor: Petar sam objašnjava na koja nebesa misli. Jer prije navedenih riječi rekao je (2 Pt 3,5-7): „Nebesa... isprva i zemlja... po vodi... propadoše... a sadašnja su istom riječju pohranjena i čuvaju se za oganj do dana suda“. Dakle, nebesa koja treba očistiti jesu ona koja su prije bila očišćena vodama potopa, naime zračna nebesa.

Odgovor na 3. prigovor: taj napor i služenje stvorenja, koje Ambrozije pripisuje nebeskim tijelima, nije ništa drugo doli uzastopna gibanja po kojima su podvrgnuta vremenu i nedostatak onoga konačnoga dovršenja koje će postići na kraju. Niti je emperejsko nebo poprimilo ikakvu ljagu od grijeha demona, jer su oni izbačeni iz toga neba čim su sagriješili.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.

Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.