Suppl., q. 32, a. 6
Jesu li određeni dijelovi prikladno određeni za pomazanje
Prigovor 1. Čini se da su ti dijelovi neprikladno određeni, naime da bi se oči, nos, uši, usne, ruke i noge trebali pomazati. Jer mudar liječnik liječi bolest u njezinu korijenu. Iz srca pak „izviru opake namisli... To onečišćuje čovjeka“ (Mt 15,19-20). Dakle, prsa bi trebala biti pomazana.
Prigovor 2. Nadalje, čistoća uma nije manje nužna onima koji odlaze iz ovoga života nego onima koji u njega ulaze. Oni koji ulaze pak bivaju pomazani krizmom na glavi od svećenika, kako bi se označila čistoća uma. Dakle, u ovome bi sakramentu oni koji odlaze trebali biti pomazani na glavi.
Prigovor 3. Nadalje, lijek bi se trebao primijeniti ondje gdje je bolest najotrovnija. Duhovna je pak bolest najotrovnija u bedrima u muškaraca, a u pupku u žena, prema Job 40,16 (u izvorniku: Job 40,11): „U bedrima mu je snaga, a jakost u mišićima trbuha“, kako Grgur tumači taj odlomak (Moral. xxxii, 11). Dakle, ti bi dijelovi trebali biti pomazani.
Prigovor 4. Nadalje, grijesi se čine drugim dijelovima tijela ništa manje nego nogama. Dakle, kao što se pomazuju noge, tako bi se trebali pomazati i drugi udovi tijela.
Odgovaram: načela su griješenja ista u nama kao i načela djelovanja, jer grijeh je čin. U nama pak postoje tri načela djelovanja: prvo je upravljačko načelo, naime spoznajna moć; drugo je zapovjedno načelo, naime apetitivna moć; treće je izvršno načelo, naime pokretačka moć. Sva naša spoznaja pak ima svoje ishodište u osjetilima. I budući da bi se lijek za grijeh trebao primijeniti ondje gdje grijeh prvo nastaje u nama, iz toga se razloga pomazuju mjesta pet osjetila: oči naime radi vida, uši radi sluha, nosnice radi njuha, usta radi okusa, ruke radi opipa koji je najoštriji u vršcima prstiju (na nekim se mjestima također pomazuju bedra radi apetita), a noge se pomazuju radi pokretačke moći čije su glavno oruđe. I budući da je spoznajna moć prvo načelo ljudskoga djelovanja, pomazanje pet osjetila obdržavaju svi, kao bitno za sakrament. Ali neki ne obdržavaju druga pomazanja, neki također pomazuju noge, ali ne i bedra, zato što su apetitivna i pokretačka moć sekundarna načela.
Odgovor na 1. prigovor: nijedna pomisao ne nastaje u srcu bez čina mašte koji je pokret što proizlazi iz osjeta (De Anima ii). Otuda primarni korijen pomisli nije srce, nego osjetilni organi, osim ukoliko je srce načelo čitavoga tijela, premda daleko načelo.
Odgovor na 2. prigovor: oni koji ulaze moraju primiti čistoću uma, dok oni koji odlaze moraju očistiti um. Otuda ovi potonji trebaju biti pomazani na onim dijelovima s obzirom na koje čistoća uma može biti uprljana.
Odgovor na 3. prigovor: neki običavaju pomazati bedra jer su ona glavno sjedište požudnoga apetita: međutim, kako je gore navedeno, apetitivna moć nije primarni korijen.
Odgovor na 4. prigovor: tjelesni organi koji su oruđa grijeha jesu noge, ruke i jezik, od kojih se svi pomazuju, te rasplodni organi koje bi bilo nedolično pomazati, radi njihove nečistoće i iz poštovanja prema sakramentu.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.
Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda (London, 1920.), a ne izravno s latinskoga. To je prijevod prijevoda i zato nije savršen; za točno značenje provjerite latinski izvornik.