III, q. 7, a. 8
Je li u Kristu bilo proroštva
Prigovor 1. Čini se da u Kristu nije bilo proroštva. Proroštvo naime uključuje neku tamnu i nesavršenu spoznaju, prema onome u Br 12, „bude li među vama prorok Gospodnji, u snu ili u viđenju govorit ću mu“. No Krist je imao punu i savršenu spoznaju, mnogo više nego Mojsije, o kojemu se ondje dodaje da je „otvoreno, a ne u zagonetkama vidio Boga“. Dakle, ne treba u Kristu pripisati proroštvo.
Prigovor 2. Nadalje, kao što je vjera o onome što se ne vidi, a nada o onome što se ne posjeduje, tako je proroštvo o onome što nije prisutno, nego je udaljeno, jer se prorok naziva kao onaj koji govori izdaleka. No u Kristu se ne postavlja ni vjera ni nada, kako je gore rečeno. Dakle, ni proroštvo se ne treba pripisati Kristu.
Prigovor 3. Nadalje, prorok je nižega reda nego anđeo, pa se i o Mojsiju, koji je bio najveći među prorocima, kako je rečeno u drugom dijelu, u Dj 7 kaže da je „govorio s anđelom u pustinji“. No Krist nije bio umanjen u odnosu na anđele prema spoznaji duše, nego samo prema tjelesnoj patnji, kako se kaže u Heb 2. Dakle, čini se da Krist nije bio prorok.
Naprotiv, o njemu se kaže u Pnz 18, „proroka će vam podići Bog između braće vaše“. I on sam o sebi kaže u Mt 13 i Iv 4, „nije prorok bez časti doli u domovini svojoj“.
Odgovaram: prorok se naziva kao onaj koji govori izdaleka, ili vidi izdaleka, u onoj mjeri naime u kojoj spoznaje i govori ono što je daleko od ljudskih osjetila, kako kaže i Augustin u XVI. knjizi Contra Faustum. No treba uzeti u obzir da se netko ne može nazvati prorokom na temelju toga što spoznaje i navješćuje ono što je daleko drugima s kojima on sam nije. I to je očito s obzirom na mjesto i s obzirom na vrijeme. Jer ako bi netko tko se nalazi u Galiji spoznao i navijestio drugima koji su u Galiji ono što se tada događa u Siriji, to bi bilo proročko, kao što je Elizej rekao Gehiziju u 2 Kr 5, kako je čovjek sišao s kola i pošao mu u susret. Ako bi pak netko tko se nalazi u Siriji navješćivao ono što je ondje, to ne bi bilo proročko. Isto se pokazuje i s obzirom na vrijeme. Proročko je naime bilo to što je Izaija prorekao da će Kir, perzijski kralj, ponovno sagraditi hram Božji, kako je očito u Iz 44, no nije bilo proročko to što je Ezdrac to zapisao, u čije se vrijeme to dogodilo. Ako dakle Bog ili anđeli, ili pak blaženici, spoznaju i navješćuju ono što je daleko od naše spoznaje, to ne pripada proroštvu, jer oni ni u čemu ne dotiču naše stanje. Krist je pak prije muke doticao naše stanje, u onoj mjeri u kojoj nije bio samo onaj koji je na cilju, nego i putnik. I stoga je bilo proročko to što je i spoznavao i navješćivao ono što je bilo daleko od spoznaje drugih putnika. I s tog se razloga kaže da je u njemu bilo proroštvo.
Odgovor na 1. prigovor: tim se riječima ne pokazuje da zagonetna spoznaja, koja biva u snu i viđenju, pripada biti proroštva, nego se pokazuje usporedba drugih proroka, koji su u snu i viđenju primali božanske stvari, s Mojsijem, koji je otvoreno, a ne u zagonetkama vidio Boga, a koji je ipak nazvan prorokom, prema onome u Pnz posl., „ne pojavi se više prorok u Izraelu ravan Mojsiju“. Može se ipak reći da je Krist, iako je imao punu i jasnu spoznaju što se tiče razumskoga dijela, ipak u maštovnom dijelu imao određene slike u kojima je također mogao promatrati božanske stvari, u onoj mjeri u kojoj nije bio samo onaj koji je na cilju, nego i putnik.
Odgovor na 2. prigovor: vjera je o onome što sam vjernik ne vidi. Slično je i nada o onome što sam onaj koji se nada ne posjeduje. No proroštvo je o onome što je daleko od zajedničkoga osjetila ljudi s kojima prorok živi i opći u stanju puta. I stoga se vjera i nada protive savršenstvu Kristova blaženstva, ali ne i proroštvo.
Odgovor na 3. prigovor: anđeo je, budući da je na cilju, iznad proroka koji je čisti putnik, ali ne i iznad Krista, koji je istodobno bio putnik i na cilju.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.