III, q. 46, a. 5
O općenitosti njegove muke
Prigovor 1. Čini se da je Krist pretrpio sva trpljenja. Hilarije naime kaže u X. De Trin.: „Jedinorođenac Božji, radi izvršenja otajstva svoje smrti, posvjedočio je da je u sebi dovršio sav rod ljudskih trpljenja kada je, prignuvši glavu, predao duh“. Čini se dakle da je pretrpio sva ljudska trpljenja.
Prigovor 2. Nadalje, u Iz 52 kaže se: „Evo, uspjet će sluga moj, i uzvisit će se, i podići, i vrlo će uzvišen biti. Kao što su se mnogi nad njim zgranuli, tako će bez slave biti među ljudima izgled njegov, i lik njegov među sinovima ljudskim“. Ali Krist je uzvišen prema tome što je imao svu milost i sve znanje, zbog čega su se nad njim diveći se mnogi zgranuli. Dakle, čini se da je bio bez slave podnoseći svako ljudsko trpljenje.
Prigovor 3. Nadalje, Kristova je muka bila usmjerena na oslobođenje čovjeka od grijeha, kako je gore rečeno. Ali Krist je došao osloboditi ljude od svakoga roda grijeha. Dakle, trebao je pretrpjeti svaki rod trpljenja.
Naprotiv, kaže se u Iv 19 da su „vojnici prvomu doduše prebili goljenice i drugomu koji je bio raspet s njim; a kada dođoše k Isusu, nisu mu prebili goljenice“. Dakle, nije pretrpio svako ljudsko trpljenje.
Odgovaram: ljudska se trpljenja mogu promatrati dvostruko. Na jedan način s obzirom na vrstu. I tako Krist nije trebao trpjeti svako ljudsko trpljenje, jer se mnoge vrste trpljenja uzajamno protive, kao izgaranje u ognju i utapanje u vodi. Govorimo naime sada o mukama izvana nanesenima, jer muke iznutra prouzročene, kakve su tjelesne bolesti, nije mu dolikovalo podnositi, kako je gore rečeno. No prema rodu pretrpio je svako ljudsko trpljenje. Što se doduše može promatrati trostruko. Ponajprije sa strane ljudi. Pretrpio je naime nešto i od pogana i od Židova; od muškaraca i žena, kako je bjelodano o sluškinjama koje su optuživale Petra. Pretrpio je također od knezova, i od njihovih poslužitelja, i od puka, prema onome u Psalmu: „Zašto se bune narodi i puci kuju ispraznosti? Ustadoše kraljevi zemaljski i knezovi se udružiše protiv Gospodina i protiv Pomazanika njegova“. Pretrpio je također od ukućana i poznatih, kao što je očito o Judi koji ga izdaje i Petru koji ga zatajuje. Na drugi način isto je očito sa strane onoga u čemu čovjek može trpjeti. Pretrpio je naime Krist u svojim prijateljima koji su ga napustili; u ugledu po hulama protiv njega izrečenima; u časti i slavi po izrugivanjima i uvredama njemu nanesenima; u stvarima po tome što je bio i odjeće svučen; u duši po žalosti, tjeskobi i strahu; u tijelu po ranama i bičevima. Treće se može promatrati s obzirom na udove tijela. Pretrpio je naime Krist na glavi krunu od bodljikava trnja; na rukama i nogama probijanje čavala; na licu zaušnice i pljuvanja; i na cijelome tijelu bičeve. Bio je također trpio prema svakom tjelesnom osjetu: prema opipu doduše izbičevan i čavlima pribijen; prema okusu žuči i octom napojen; prema njuhu na smrdljivu mjestu mrtvih tjelesa, koje se naziva Golgota, obješen na vješala; prema sluhu izazivan glasovima onih koji hule i izruguju se; prema vidu gledajući majku i učenika kojega je ljubio kako plaču.
Odgovor na 1. prigovor: onu riječ Hilarijevu valja razumjeti s obzirom na sve rodove trpljenja, a ne s obzirom na sve vrste.
Odgovor na 2. prigovor: sličnost se ondje promatra ne s obzirom na broj trpljenja i milosti, nego s obzirom na veličinu obojega: jer kao što je bio uzvišen u darovima milosti iznad drugih, tako je bio oboren ispod drugih po sramoti muke.
Odgovor na 3. prigovor: s obzirom na dostatnost, jedno najmanje Kristovo trpljenje bilo je dostatno za otkupljenje ljudskoga roda od svih grijeha. Ali s obzirom na prikladnost, dostatno je bilo da pretrpi sve rodove trpljenja, kako je već rečeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.