III, q. 36, a. 6
O redu očitovanja
Prigovor 1. Čini se da je neprikladnim poretkom bilo očitovano Kristovo rođenje. Onima se naime najprije trebalo očitovati Kristovo rođenje koji su bili najbliži Kristu i koji su više željeli Krista, prema onomu iz Mudr 6: „Pretiče one koji ga žele da im se prvi pokaže.“ Ali pravednici bijahu najbliskiji Kristu po vjeri, i nadasve su željeli njegov dolazak, odakle se o Šimunu u Lk 2 kaže da „bijaše čovjek pravedan i bogobojazan, iščekujući otkupljenje Izraela“. Dakle, Kristovo se rođenje ponajprije moralo očitovati Šimunu nego pastirima i magovima.
Prigovor 2. Nadalje, magvi bijahu prvine pogana koji su trebali vjerovati u Krista. Ali najprije punina pogana ulazi u vjeru, i poslije će sav Izrael biti spašen, kako se kaže u Rim 11. Dakle, najprije se moralo očitovati Kristovo rođenje magovima nego pastirima.
Prigovor 3. Nadalje, u Mt 2 se kaže da je „Herod pobio svu dječakâ koja bijahu u Betlehemu i u svim granama njegovim od dvije godine i naniže, prema vremenu koje bijaše razaznao od magova“, i tako se čini da su magovi došli do Krista dvije godine nakon Kristova rođenja. Neprikladno je dakle nakon tolika vremena Kristovo rođenje bilo očitovano poganima.
Naprotiv, u Dn 2 se kaže: „On mijenja vremena i dobi.“ I tako se čini da je vrijeme očitovanja Kristova rođenja uređeno prikladnim poretkom.
Odgovaram: Kristovo rođenje najprije je doduše očitovano pastirima, sama dana Kristova rođenja. Jer, kako se kaže u Lk 2: „Bijahu pastiri u istom kraju bdeći i čuvajući noćna bdjenja nad svojim stadom. I gle, anđeo Gospodnji stade blizu njih, i sjaj ih obasja, i uplašiše se strahom velikim. I reče im anđeo: Ne bojte se, jer evo javljam vam veliku radost... Danas vam se rodio Spasitelj. I kad od njih oddoše anđeli na nebo, govorahu jedan drugome: Pođimo sve do Betlehema. I dođoše žureći.“ Podrže pak magvi dođoše do Krista trinaesti dan njegova rođenja, na koji se dan slavi blagdan Bogojavljenja. Jer da su došli kad je protekla godina, ili čak dvije godine, ne bi ga našli u Betlehemu, budući da je pisano u Lk 2 da su se, pošto su obavili sve po zakonu Gospodnjem, prinešavši to jest djeteta Isusa u hram, vratili u Galileju, u svoj grad, to jest Nazaret. Pod treće pak očitovano je pravednicima u hramu, četrdeseti dan od rođenja, kako se drži u Lk 2. A razlog ovoga poretka jest taj što se po pastirima označavaju apostoli i drugi vjernici od Židova, kojima se najprije očitovala vjera u Kristu, među kojima ne bijaše mnogo moćnih ni mnogo plemenitih, kako se kaže u 1 Kor 1. Pod drugo pak vjera u Krista dospijeva do punine pogana, koja je predoznačena po magovima. Pod treće pak dospijeva do punine Židova, koja je predoznačena po pravednicima. Zato im se u židovskom hramu i očitovao Krist.
Odgovor na 1. prigovor: kao što apostol kaže u Rim 9: „Izrael, goneći zakon pravednosti, nije dospio do zakona pravednosti“, ali pogani, koji nisu tražili pravednost, općenito su pretekli Židove u pravednosti vjere. I u sliku tomu, Šimun, koji je iščekivao utjehu Izraela, posljednji je spoznao rođenoga Krista, a pretekli su ga magvi i pastiri, koji nisu tako pomno iščekivali Kristovo rođenje.
Odgovor na 2. prigovor: premda je punina pogana prije ušla u vjeru nego punina Židova, ipak su prvine Židova pretekli u vjeri prvine pogana. I zato je pastirima Kristovo rođenje bilo očitovano prije nego magovima.
Odgovor na 3. prigovor: o ukazanju zvijezde koja se ukazala magovima postoji dvostruko mišljenje. Krizostom naime kaže, nad Matejem, i Augustin u govoru o Bogojavljenju, da se zvijezda magovima ukazala dvije godine prije Kristova rođenja, te su tada najprije, razmišljajući i priređujući se na put, s najudaljenijih istočnih krajeva došli do Krista trinaesti dan od njegova rođenja. Zato je i Herod odmah nakon odlaska magova, vidjevši da su ga prevarili, zapovjedio da se pobiju dječaci od dvije godine i naniže, dvojeći da se Krist možda rodio onda kad se zvijezda ukazala, prema tomu što je čuo od magova. Drugi pak kažu da se zvijezda ukazala najprije kad se Krist rodio, i da su magovi, čim su ugledali zvijezdu, prihvativši se puta, prešli najduži put u trinaest dana, dijelom doduše privučeni Božjom moću, a dijelom brzinom dromedara. I to velim ako su došli s krajnjih dijelova istoka. Ipak neki kažu da su došli iz bliskog kraja, odakle bijaše Balaam, čijim su naučiteljima bili nasljednici. Govori se pak da su došli s istoka jer je ta zemlja na istočnoj strani zemlje Judeje. I po tomu, Herod nije pobio dječake odmah kad su magovi otišli, nego nakon dvije godine. Ili zato što se kaže da je u međuvremenu, optužen, bio išao u Rimu, ili pak, potresen strahovima nekih opasnosti, da je u međuvremenu odustao od brige da pogubi dječaka. Ili zato što je mogao povjerovati da su magvi, „prevareni varljivom vizijom zvijezde, nakon što nisu našli onoga za koga su mislili da se rodio, se postidjeli vratiti k njemu“, kako Augustin kaže u knjizi O slaganju evanđelista. Zato pak nije pobio samo dvogodišnje nego i mlađe jer, kako Augustin kaže u nekom govoru o nevinima: „Strahovao je da dječak, komu zvijezde služe, ne bi malo preinačio svoj lik iznad dobi ili ispod.“
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.