III, q. 35, a. 8
O vremenu rođenja
Prigovor 1. Čini se da Krist nije bio rođen u prikladno vrijeme. Za ovo je naime Krist bio došao da svoje pozove natrag u slobodu. Rodio se je pak u vrijeme ropstva, u koje se dakako cijeli krug zemaljski po zapovijedi Augusta opisuje, kao da je postao podložan porezu, kako se ima u Lk 2. Dakle, čini se da Krist nije bio rođen u prikladno vrijeme.
Prigovor 2. Nadalje, obećanja o Kristu koji se ima roditi ne bijahu učinjena poganima, prema onome iz Rim 9: „Čija su obećanja“. Ali Krist se rodio u vrijeme u koje je tuđinski kralj gospodario, kako je očito u Mt 2: „Kada se rodi Isus u danima kralja Heroda“. Dakle, čini se da nije bio rođen u prikladno vrijeme.
Prigovor 3. Nadalje, vrijeme Kristove nazočnosti u svijetu uspoređuje se danu, radi onoga što je on sam svjetlost svijeta, odakle i on sam govori u Iv 9: „Meni valja raditi djela onoga koji me posla, dok je dan“. Ali u ljetu su dani dulji nego u zimi. Dakle, budući da se rodio u dubini zime osam dana prije Kalenda siječanjskih, čini se da nije bio rođen u prikladnom vremenu.
Naprotiv, govori se u Gal 4: „Kada dođe punina vremena, posla Bog Sina svoga, rođena od žene, rođena pod zakonom“.
Odgovaram: ovo je razlika između Krista i ostalih ljudi što se ostali ljudi rađaju podložni nužnosti vremena, a Krist je, kao gospodar i stvoritelj svih vremena, izabrao sebi vrijeme u kojem će se roditi, kao i majku i mjesto. I budući da ono što je od Boga uređeno jest, i prikladno raspoloženo, slijedi da bi se Krist rodio u najprikladnije vrijeme.
Odgovor na 1. prigovor: Krist bijaše došao da nas vrati u stanje slobode iz stanja ropstva. I zato, kao što je uzeo našu smrtnost da nas vrati u život, tako se, kako Beda kaže, „u ono vrijeme udostojio utjeloviti u koje bi, ubrzo rođen, bio upisan u carski porez te bi, radi našega oslobođenja, sam bio podvrgnut ropstvu“. U ono vrijeme također, u koje je cijeli krug zemaljski živio pod jednim vladarom, najvećmi bijaše mir u svijetu. I zato je dolikovalo da se u ono vrijeme rodi Krist, koji je mir naš, čineći oboje jednim, kako se govori u Ef 2. Odakle Jeronim kaže, nad Izaijom: „Prevrnimo stare povijesti, i naći ćemo sve do dvadeset i osme godine cara Augusta u cijelom krugu zemaljskom da je bila nesloga, a kad se rodi Gospodin, svi su ratovi prestali“, prema onome iz Iz 2: „Neće dići narod protiv naroda mač“. Dolikovalo je također da se u ono vrijeme u kojem je jedan vladar gospodario u svijetu rodi Krist, koji je bio došao „sabrati svoje u jedno, da bude jedno stado i jedan pastir“, kako se govori u Iv 10.
Odgovor na 2. prigovor: Krist se htio roditi u vrijeme tuđinskoga kralja da se ispuni proročanstvo Jakova koji govori u pretposljednjoj glavi Post: „Neće se oteti žezlo od Jude, i vladar od bedara njegovih, dok ne dođe onaj koji ima biti poslan“. Jer, kako Krizostom kaže, nad Matejem: „Dokle se židovski narod držao pod židovskim kraljevima, premda grješnicima, proroci su se slali za njegov lijek. Sada pak, kada se zakon Božji držao pod vlašću nepravednoga kralja, rađa se Krist, jer je velika i očajna slabost tražila vještijega liječnika“.
Odgovor na 3. prigovor: kao što se govori u knjizi O pitanjima Novoga i Staroga Zavjeta: „Tada se Krist htio roditi kada svjetlost dana počinje primati rast“, da se pokaže da je on sam došao da ljudi rastu u božansku svjetlost, prema onome iz Lk 1: „Osvijetliti one koji sjede u tami i sjeni smrti“. Slično je tako izabrao oštrinu zime za rođenje, da od tada trpi tjelesnu nevolju za nas.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.