Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 35, a. 3

Je li prema vremenitom rođenju Blažena Djevica njegova majka

Prigovor 1. Čini se da se prema vremenitom rođenju Krista blažena Djevica ne može nazvati njegovom majkom. Jer, kako je gore rečeno, blažena Djevica Marija nije djelatno radila išta u rođenju Kristovu, nego je poslužila samo tvari. Ali ovo se čini nedostatnim za pojam majke, inače bi se drvo nazvalo majkom postelje ili klupice. Dakle, čini se da se blažena Djevica ne može nazvati majkom Kristovom.

Prigovor 2. Nadalje, Krist je od blažene Djevice rođen čudesno. Ali čudesno rađanje nije dovoljno za pojam majčinstva ili sinovstva, ne kažemo naime da je Eva bila kći Adamova. Dakle, čini se da se ni Krist ne treba nazvati sinom blažene Djevice.

Prigovor 3. Nadalje, majci se čini pripadati izlučivanje sjemena. Ali, kako Damaščanin kaže, u 3. knjizi, „tijelo Kristovo oblikovao je Duh Sveti ne sjemenski, nego stvaralački“. Dakle, čini se da se blažena Djevica ne treba nazvati majkom Kristovom.

Naprotiv, kaže se u Mt 1: „A rođenje Isusa Krista bilo je ovako: kad je Marija, majka Isusova, bila zaručena s Josipom,“ i tako dalje.

Odgovaram: blažena Djevica Marija istinska je i naravna majka Kristova. Kao što je naime gore rečeno, tijelo Kristovo nije doneseno s neba, kako je postavio heretik Valentin, nego je uzeto od Djevice majke, i oblikovano od njezinih najčišćih krvi. I to se jedino traži za pojam majke, kao što je očito iz gore rečenoga. Odakle je blažena Djevica uistinu majka Kristova.

Odgovor na 1. prigovor: kao što je gore rečeno, očinstvo ili majčinstvo i sinovstvo ne priliče u bilo kakvom rođenju, nego u jedinom rođenju živih bića. I zato, ako se ikakve nežive stvari načine od ikakve tvari, ne slijedi zbog toga u njima odnos majčinstva i sinovstva, nego samo u rođenju živih bića, koje se vlastito naziva rođenjem.

Odgovor na 2. prigovor: kao što Damaščanin kaže, u 3. knjizi, vremenito rođenje, kojim je Krist rođen radi našega spasenja, jest na neki način prema nama, „budući da je rođen čovjek od žene, i u dužnom vremenu za začeće, a iznad nas je, budući da nije od sjemena, nego od Duha Svetoga i svete Djevice, iznad zakona začeća“. Tako dakle s iste strane majke ono rođenje bijaše naravno, ali s strane djelovanja Duha Svetoga bijaše čudesno. Odakle je blažena Djevica istinska i naravna majka Kristova.

Odgovor na 3. prigovor: kao što je gore rečeno, razrješenje sjemena ženke ne pripada nužnosti začeća. I zato se razrješenje sjemena ne traži po nužnosti za majku.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.