Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 31, a. 2

Je li preuzeto od Davida

Prigovor 1. Čini se da Krist nije preuzeo tijelo od Davidova sjemena. Matija naime, tkajući Kristovo rodoslovlje, dovodi ga do Josipa. Ali Josip nije bio Kristov otac, kao što je gore pokazano. Ne čini se dakle da je Krist sišao od Davidova roda.

Prigovor 2. Nadalje, Aron bijaše iz Levijeva plemena, kao što je očito u Izl 6, a Marija se, majka Kristova, naziva rođakinjom Elizabete, koja je kći Aronova, kao što je očito u Lk 1. Budući da je dakle David bio iz Judina plemena, kao što je očito u Mt 1, čini se da Krist nije sišao od Davidova sjemena.

Prigovor 3. Nadalje, u Jr 22 govori se o Jehoniji: „Zapiši ovoga čovjeka kao bezdjetna, jer od njegova sjemena neće biti čovjeka koji sjedne na prijestolje Davidovo.“ Ali o Kristu se kaže u Iz 9: „Sjedit će na prijestolju Davidovu.“ Krist dakle nije bio od Jehonijeva sjemena. A posljedično ni od Davidova roda, jer Matija provodi niz naraštaja od Davida preko Jehonije.

Naprotiv, u Rim 1 kaže se: „Koji bi od njega po tijelu od sjemena Davidova.“

Odgovaram: kaže se da je Krist poseban sin dvojice drevnih otaca, Abrahama naime i Davida, kao što je očito u Mt 1. Čiji je razlog višestruk. Prva je doista zato što je obećanje o Kristu dano ponajprije ovima. Rečeno je naime Abrahamu u Post 22: „U tvom će se sjemenu blagosloviti svi narodi zemlje“, što apostol tumači o Kristu govoreći u Gal 3: „Abrahamu su bila dana obećanja, i njegovu sjemenu. Ne kaže i sjemenima, kao u mnogima, nego kao u jednom: I tvom sjemenu, koje je Krist.“ A Davidu je rečeno: „Od ploda tvoje utrobe stavit ću na tvoje prijestolje.“ Odakle su i židovski narod, primajući ga častoljubivo kao kralja, govorili u Mt 21: „Hosana sinu Davidovu.“ Drugi je razlog što je Krist imao biti kralj, prorok i svećenik. A Abraham bijaše svećenik, kao što je očito iz onoga što je Gospodin rekao njemu u Post 15: „Uzmi sebi trogodišnju junicu“, i tako dalje. Bijaše također prorok, sukladno tomu što se govori u Post 20: „On je prorok, i molit će za tebe.“ A David bijaše kralj i prorok. Treći je razlog što je obrezanje najprije započelo u Abrahamu, a u Davidu se najviše očitovalo Božji odabir, u skladu s onim što se govori u 1 Sam 13: „Gospodin si je potražio čovjeka po svom srcu.“ I zato se Krist najosobenije naziva sinom obojice, da se pokaže kako je na spasenje obrezanja i izbora pogana.

Odgovor na 1. prigovor: prigovor bijaše Faustov manihejac, koji je htio dokazati da Krist nije sin Davidov, jer nije začet od Josipa, do kojega Matija dovodi niz naraštaja. Protiv čega Augustin odgovara u 23. knjizi protiv Fausta da, „budući da isti evanđelist govori da je Marijin muž Josip, i da je majka Kristova djevica, i da je Krist od sjemena Davidova, što preostaje nego vjerovati da Marija nije bila tuđa Davidovu srodstvu; i da se ona ne uzalud naziva Josipovom suprugom, zbog suglasja srdaca, premda s njime nije bila tjelesno sjedinjena; i da se radije zbog muškog dostojanstva red naraštaja dovodi do Josipa? Tako dakle mi vjerujemo da je i Marija bila u Davidovu srodstvu, jer vjerujemo Pismima, koja oboje govore, i da je Krist od sjemena Davidova po tijelu, i njegova majka Marija, ne sjedinjujući se s mužem, nego djevica.“ Jer, kako Jeronim kaže uz Mt: „Iz istoga su plemena bili Josip i Marija, odakle ju je i po zakonu bio prisiljen uzeti kao rođakinju. Zbog čega se i zajedno procjenjuju u Betlehemu, kao da su rođeni iz istog stabla.“

Odgovor na 2. prigovor: na ovaj prigovor Grgur Nazijanski odgovara govoreći da se ovo dogodilo božanskim poticajem, da se kraljevski rod sjedini sa svećeničkim stablom, da se Krist, koji je kralj i svećenik, rodi od obojega po tijelu. Odakle je i Aron, koji bijaše prvi svećenik po zakonu, uzeo za suprugu iz Judina plemena Elizabetu, kćer Aminadabovu. Tako se dakle moglo dogoditi da je Elizabetin otac imao neku ženu iz Davidova stabla, zbog kojeg bi razloga blažena Djevica Marija, koja bijaše iz Davidova stabla, bila Elizabetina rođakinja. Ili radije obrnuto da je otac blažene Marije, bivajući iz Davidova stabla, imao ženu iz Aronova stabla. Ili, kako Augustin kaže u 23. knjizi protiv Fausta, ako je Joakim, Marijin otac, bio iz Aronova stabla (kako je heretik Faust tvrdio po nekim apokrifnim Pismima), treba vjerovati da je Joakimova majka bila iz Davidova stabla, ili također njegova žena, tako da na neki način kažemo da je Marija bila iz Davidova potomstva.

Odgovor na 3. prigovor: po onom proročkom autoritetu, kako Ambrozije kaže uz Lk, „ne niječe se da će se potomci roditi od Jehonijeva sjemena. I zato je Krist od njegova sjemena. A to što je Krist kraljevao, nije protiv prorokovanja, jer nije kraljevao svjetovnom časti; on je naime rekao: Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.