Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 18, a. 5

Je li ljudska volja Kristova bila posve sukladna božanskoj volji u htjenom

Prigovor 1. Čini se da ljudska volja u Kristu nije htjela ništa drugo nego ono što Bog hoće. Kaže se namreć u Psalmu, s lica Kristova: „Da vršim volju tvoju, Bože moj, htjedoh.“ Ali onaj tko hoće vršiti tuđu volju, hoće ono što on hoće. Dakle, čini se da ljudska volja Kristova nije htjela ništa drugo nego njegova božanska volja.

Prigovor 2. Nadalje, Kristova duša imala je presavršenu ljubav, koja nadilazi čak i dohvat naše znanosti, sukladno onom retku iz Ef 3: „Ljubav Kristovu koja nadilazi znanost.“ Ali ljubav čini da čovjek hoće isto što i Bog, odakle i Filozof u IX knjizi Nikomahove etike kaže da je jedna od prijateljskih stvari htjeti i birati isto. Dakle, ljudska volja u Kristu nije htjela ništa drugo nego božanska.

Prigovor 3. Nadalje, Krist je bio pravi dohvatitelj. Ali sveci koji su dohvatitelji u domovini, ne žele ništa drugo nego ono što Bog hoće. Inače ne bi bili blaženi, jer ne bi imali štogod žele; blažen je namreć onaj tko ima štogod želi i ne želi nikakva zla, kako Augustin kaže u knjizi De Trin.. Dakle, Krist po ljudskoj volji nije htio ništa drugo nego ono što je htjela božanska volja.

Naprotiv, Augustin kaže protiv Maksimina: „U tome što Krist reče: Ne što ja hoću, nego što ti, pokazao je da hoće nešto drugo nego Otac. Što ne bi mogao učiniti osim ljudskim srcem, kada je našu nemoć preobrazio u svoju, ne božansku, nego ljudsku naklonost.“

Odgovaram: kao što je rečeno, u Kristu se s obzirom na ljudsku narav postavlja višestruka volja, naime volja osjetnosti, koja se naziva voljom po sudjelovanju; i razumna volja, bilo da se promatra na način naravi, bilo na način razuma. Rečeno je pak gore da je Sin Božji, iz nekakve razdiobe, prije svoje muke dopuštao tijelu djelovati i trpjeti ono što mu je svojstveno. I slično dopuštao je svim moćima duše djelovati ono što im je svojstveno. A očito je da se volja osjetnosti naravno kloni osjetnih boli i ozljede tijela. Slično tako volja kao narav odbacuje ono što je protivno naravi, i što je po sebi zlo, poput smrti i tomu sličnog. Ovu pak volju ponekad na način razuma može izabrati s obzirom na poredak prema svrsi, kao što se i u nekom čistom čovjeku njegova osjetnost, pa i volja apsolutno promatrana, kloni opekotine, koju volja sukladno razumu izabire poradi svrhe zdravlja. Božja pak volja bijaše da Krist pretrpi boli, muke i smrt, ne zato što bi Bog to htio po sebi, nego iz poretka prema svrsi ljudskoga spasenja. Odakle je očito da je Krist, po volji osjetnosti, i po volji razuma koja se promatra na način naravi, mogao htjeti nešto drugo nego Bog. Ali po volji koja je na način razuma, uvijek je htio isto što i Bog. Što je očito iz samoga toga što govori: „Ne kako ja hoću, nego kako ti.“ Htio je namreć, po volji razuma, da se božanska volja ispuni, premda po drugoj svojoj volji govori da hoće nešto drugo.

Odgovor na 1. prigovor: Krist je htio da se ispuni Očeva volja, ali ne po volji osjetnosti čiji se pokret ne proteže sve do Božje volje; niti po volji koja se promatra na način naravi, koja se usmjerava prema nekim predmetima apsolutno promatranima, a ne u poretku prema božanskoj volji.

Odgovor na 2. prigovor: sukladnost ljudske volje s božanskom voljom motri se sukladno volji razuma, sukladno kojoj se slažu i volje prijatelja, ukoliko naime razum promatra nešto htjeno u poretku prema volji prijatelja.

Odgovor na 3. prigovor: Krist je ujedno bio dohvatitelj i putnik, ukoliko se naime umom radovao u Bogu, i imao tijelo podložno trpljenju. I zato se s obzirom na tijelo podložno trpljenju u njemu moglo dogoditi nešto što se protivi njegovoj naravnoj volji, pa i osjetnom prohtjevu.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.