III, q. 16, a. 3
Može li se Krist nazvati gospodskim čovjekom
Prigovor 1. Čini se da se Krist može nazvati gospodskim čovjekom. Augustin naime u knjizi O osam i trima pitanjima kaže: „Treba opomenuti da se očekuju ona dobra koja bijahu u onom gospodskom čovjeku. Govori se pak o Kristu.“ Dakle, čini se da je Krist gospodski čovjek.
Prigovor 2. Nadalje, kao što gospodstvo priliči Kristu poradi božanske naravi, tako isto čovještvo pripada ljudskoj naravi. Ali za Boga se kaže da je utovješten, kao što je očito po Damaščaninu u III knjizi, gdje kaže da „učovječenje očituje ono sjedinjenje koje je prema čovjeku“. Dakle, iz istog razloga, može se pokazno reći da je onaj čovjek gospodski.
Prigovor 3. Nadalje, kao što se gospodski naziva izvedeno od gospodina, tako se božanski naziva izvedeno od Boga. Ali Dionizije naziva Krista presvetim Isusom. Dakle, iz istog razloga, može se reći da je Krist gospodski čovjek.
Naprotiv, Augustin u knjizi Retrakcija kaže: „Ne vidim je li se ispravno Isus Krist naziva gospodskim čovjekom, budući da je u svakom slučaju Gospodin.“
Odgovaram: kao što je gore rečeno, kada se kaže čovjek Krist Isus, označuje se vječni podmet, koji je osoba Sina Božjega, poradi toga što je jedan podmet obiju naravi. O osobi se pak Sina Božjega izriče Bog i Gospodin bitno. I zato se ne treba izričati izvedeno; jer to umanjuje istinitost sjedinjenja. Odakle, budući da se gospodski naziva izvedeno od gospodina, ne može se istinito i vlastito reći da je onaj čovjek gospodski, nego prije da je Gospodin. Ako bi se pak time što se kaže čovjek Krist Isus označio neki stvoreni podmet, prema onima koji u Kristu postavljaju dva podmeta, mogao bi se onaj čovjek nazvati gospodskim, utoliko kako se uzima na sudioništvo božanske časti; kao što su Nestorijanci postavili. I na ovaj se način ljudska narav ne naziva bitno božanskom, nego oboženom, i to ne pretvorbom same u božansku narav, nego sjedinjenjem s božanskom naravi u jednoj hipostazi; kao što je očito po Damaščaninu u III knjizi.
Odgovor na 1. prigovor: Augustin one riječi, i slične, povlači u knjizi Retrakcija. Odakle nakon rečenih riječi knjige Retrakcija pridodaje: gdje god sam ovo rekao, to jest da je Krist Isus gospodski čovjek, htio ne bih da sam rekao. Kasnije sam naime vidio da se ne treba reći, „iako bi se s nekim razlogom moglo braniti“, jer bi naime netko mogao reći da se gospodskim čovjekom naziva poradi ljudske naravi, koju označuje ovo ime čovjek, a ne poradi podmeta.
Odgovor na 2. prigovor: ono jedno stvorenje koje je božanske i ljudske naravi, najprije je doduše bilo božanske naravi, to jest od vječnosti, a kasnije je vremenski po utjelovljenju postalo podmet ljudske naravi. I po tom se razlogu kaže da je utovješten, ne zato što je uzeo čovjeka; nego zato što je uzeo ljudsku narav. Nije se međutim tako obratno da je podmet ljudske naravi uzeo božansku narav. Odakle se ne može reći oboženi čovjek, ili gospodski.
Odgovor na 3. prigovor: ovo se ime božanski obično izriče i o onima o kojima se bitno izriče ovo ime Bog, govorimo naime da je božanska bit Bog, poradi istovjetnosti; i da je bit Božja ili božanska, poradi različitog načina označavanja; i božanska Riječ, dok je ipak Riječ Bog. I slično govorimo božansku osobu, kao i osobu Platona, poradi različitog načina označavanja. Ali gospodski se ne izriče o onima o kojima se izriče gospodin, ta se obično ne govori da je neki čovjek koji je gospodin gospodski. Nego ono što je na bilo koji način gospodnje naziva se gospodskim, kao gospodska volja ili gospodska ruka, ili gospodnji posjed. I zato sam čovjek Krist, koji je Gospodin, ne može se nazvati gospodskim, ali se njegovo tijelo može nazvati gospodskim tijelom, i njegova se muka može nazvati gospodskom mukom.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.