Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

III, q. 11, a. 4

O usporedbi toga znanja s anđeoskim znanjem

Prigovor 1. Čini se da je u Kristu takvo znanje bilo manje nego u anđelima. Jer savršenstvo je razmjerno onome što se usavršuje. No, ljudska je duša, prema redu naravi, ispod anđeoske naravi. Budući da je dakle znanje o kojem sada govorimo usađeno Kristovoj duši radi njezina savršenstva, čini se da je to znanje bilo ispod znanja kojim se usavršuje anđeoska narav.

Prigovor 2. Nadalje, znanje Kristove duše bilo je na neki način uspoređujuće i diskurzivno, što se ne može reći za znanje anđela. Dakle, znanje Kristove duše bilo je niže od znanja anđela.

Prigovor 3. Nadalje, što je neko znanje nematerijalnije, to je moćnije. No, znanje anđela je nematerijalnije od znanja Kristove duše, jer je Kristova duša čin tijela i ima okretanje predodžbama, što se za anđele ne može reći. Dakle, znanje anđela je moćnije od znanja Kristove duše.

Naprotiv, Apostol kaže u Heb 2: „Isusa, koji je za malo učinjen manjim od anđela, vidimo zbog pretrpljene smrti ovjenčana slavom i čašću“. Iz toga je očito da se samo zbog pretrpljene smrti kaže da je Krist učinjen manjim od anđela. Dakle, ne zbog znanja.

Odgovaram: treba reći da se znanje usađeno Kristovoj duši može razmatrati dvostruko: na jedan način, prema onome što je imalo od uzroka koji utječe; na drugi način, prema onome što je imalo od subjekta koji prima. Što se tiče, dakle, prvoga, znanje usađeno Kristovoj duši bilo je izvrsnije od znanja anđela, i s obzirom na mnoštvo spoznatoga, i s obzirom na izvjesnost znanja, jer je duhovno svjetlo koje je usađeno Kristovoj duši mnogo izvrsnije od svjetla koje pripada anđeoskoj naravi. Što se pak tiče drugoga, znanje usađeno Kristovoj duši nalazi se ispod anđeoskoga znanja, naime s obzirom na način spoznavanja koji je naravan ljudskoj duši, a koji je naime po okretanju predodžbama te po uspoređivanju i diskursu.

Odgovor na prigovore: i time je jasan odgovor na prigovore.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.