II-II, q. 186, a. 8
O njihovoj međusobnoj usporedbi
Prigovor 1. Čini se da zavjet poslušnosti nije najizvrsniji među trima redovničkim zavjetima. Naime, savršenstvo redovničkoga života započelo je od Krista. No Krist je posebno dao savjet o siromaštvu, dok se ne nalazi da je dao savjet o poslušnosti. Dakle, zavjet siromaštva je izvrsniji od zavjeta poslušnosti.
Prigovor 2. Nadalje, u Sir 26 kaže se da „nikakva mjera nije dostojna uzdržljive duše“. No zavjet dostojnije stvari je uzvišeniji. Dakle, zavjet uzdržljivosti je uzvišeniji od zavjeta poslušnosti.
Prigovor 3. Nadalje, što je neki zavjet izvrsniji, to se čini da je manje podložan dispenzi. No zavjeti siromaštva i uzdržljivosti „tako su pridruženi monaškom pravilu da protiv njih ni vrhovni svećenik ne može dopustiti izuzeće“, kako kaže jedna dekretala De statu monachorum, dok on ipak može dopustiti da se redovnik ne pokorava svojemu poglavaru. Dakle, čini se da je zavjet poslušnosti manji od zavjeta siromaštva i uzdržljivosti.
Naprotiv, Grgur kaže u XXXV Moral.: „Poslušnost se s pravom pretpostavlja žrtvama, jer se žrtvama žrtvuje tuđe tijelo, a poslušnošću vlastita volja.“ No redovnički su zavjeti svojevrsne žrtve paljenice, kako je gore rečeno. Dakle, zavjet poslušnosti je najglavniji među svim redovničkim zavjetima.
Odgovaram: treba reći da je zavjet poslušnosti najglavniji među trima redovničkim zavjetima. I to iz trostrukoga razloga. Prvo, naime, jer po zavjetu poslušnosti čovjek prikazuje Bogu nešto veće, naime samu volju, koja je izvrsnija od vlastitoga tijela, koje čovjek prikazuje Bogu uzdržljivošću, i od vanjskih stvari, koje čovjek prikazuje Bogu zavjetom siromaštva. Stoga je ono što se čini iz poslušnosti Bogu ugodnije od onoga što se čini po vlastitoj volji, u skladu s onim što Jeronim kaže monahu Rustiku: „Tome teži moj govor, da te poučim kako te ne treba prepustiti tvojoj vlastitoj odluci“; i malo poslije: „Ne čini ono što hoćeš, jedi ono što ti se zapovijeda, imaj onoliko koliko primiš, odijevaj ono što ti se daje.“ Stoga ni post ne biva Bogu ugodan s vlastitom voljom, prema onome u Iz 58: „Gle, u dane posta vašega nalazi se vaša volja.“ Drugo, jer zavjet poslušnosti sadrži pod sobom druge zavjete, ali ne i obratno. Naime, premda je redovnik po zavjetu dužan obdržavati uzdržljivost i siromaštvo, ipak i to potpada pod poslušnost, kojoj pripada mnogo toga drugoga osim uzdržljivosti i siromaštva. Treće, jer se zavjet poslušnosti vlastito proteže na čine bliske cilju redovništva. A što je nešto bliže cilju, to je bolje. I otuda također proizlazi da je zavjet poslušnosti bitniji za redovništvo. Jer ako tko, bez zavjeta poslušnosti, obdržava dragovoljno siromaštvo i uzdržljivost, pa čak i sa zavjetom, ne pripada zbog toga redovničkom staležu, koji se pretpostavlja i samom djevičanstvu obdržavanom po zavjetu; naime, Augustin kaže u knjizi De virginitat.: „Nitko se, kako mislim, ne bi usudio pretpostaviti djevičanstvo samostanu.“
Odgovor na 1. prigovor: savjet poslušnosti uključen je u samom nasljedovanju Krista, jer onaj tko sluša, slijedi tuđu volju. I stoga više pripada savršenstvu nego zavjet siromaštva, jer, kako Jeronim kaže u tumačenju Mateja, ono što pripada savršenstvu dodao je Petar kada je rekao: „I pošli smo za tobom.“
Odgovor na 2. prigovor: iz tih riječi ne proizlazi da se uzdržljivost pretpostavlja svim drugim krepostnim činima, nego bračnoj čistoći; ili pak vanjskom bogatstvu zlata i srebra, koje se mjeri težinom. Ili se pod uzdržljivošću općenito razumijeva uzdržavanje od svakoga zla, kako je gore rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: papa ne može u zavjetu poslušnosti tako dispenzirati redovnika da ne bude dužan pokoravati se nijednom poglavaru u onome što pripada savršenstvu života, jer ga ne može izuzeti od svoje poslušnosti. Može ga, međutim, izuzeti od podložnosti nižem poglavaru. A to nije dispenziranje od zavjeta poslušnosti.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.