II-II, q. 10, a. 6
O njihovoj međusobnoj usporedbi
Prigovor 1. Čini se da je nevjera pogana ili neznabožaca teža od ostalih. Kao što je naime tjelesna bolest utoliko teža ukoliko se suprotstavlja zdravlju glavnijega uda, tako se grijeh čini utoliko težim ukoliko se suprotstavlja onome što je glavnije u kreposti. Ali najglavnije je u vjeri vjera u božansko jedinstvo, od koje pogani odstupaju vjerujući mnoštvo bogova. Dakle, njihova je nevjera najteža.
Prigovor 2. Nadalje, među hereticima utoliko je hereza nekih mrskija ukoliko u većem broju i u glavnijim stvarima proturječe istini vjere, kao što je Arijeva hereza, koji je odijelio božanstvo, bila mrskija od Nestorijeve hereze, koji je odijelio Kristovo čovještvo od osobe Sina Božjega. Ali pogani u većem broju i u glavnijim stvarima odstupaju od vjere negoli Židovi i heretici, jer posve ništa od vjere ne primaju. Dakle, njihova je nevjera najteža.
Prigovor 3. Nadalje, svako dobro umanjuje zlo. Ali neko dobro postoji u Židovima, jer ispovijedaju da je stari zavjet od Boga. Dobro također postoji u hereticima, jer časte novi zavjet. Dakle, manje griješe negoli pogani, koji oba zavjeta mrze.
Naprotiv, veli se u 2 Pt 2: „Bolje bi im bilo da nisu spoznali put pravednosti negoli, pošto su ga spoznali, okrenuti se natrag“. Ali pogani nisu spoznali put pravednosti, dok su ga heretici i Židovi na neki način spoznavši napustili. Dakle, njihov je grijeh teži.
Odgovaram: u nevjeri se, kako je rečeno, dvoje može razmatrati. Od kojih je jedno njezina usporedba s vjerom. I s te strane netko teže griješi protiv vjere tko se opire vjeri koju je primio negoli onaj tko se opire vjeri koja još nije primljena, kao što teže griješi onaj tko ne ispunjava što je obećao negoli ako tko ne ispunjava što nikada nije obećao. I prema tome nevjera heretikâ, koji ispovijedaju vjeru Evanđelja i njoj se opiru kvareći je, teže griješe negoli Židovi, koji vjeru Evanđelja nikada nisu primili. Ali jer su primili njezinu sliku u starom zakonu, koji zlim tumačenjem kvare, zato je također njihova nevjera teži grijeh od nevjere pogana, koji nikako vjeru Evanđelja nisu primili. Drugo što se u nevjeri razmatra jest iskvarenje onoga što pripada vjeri. I prema tome, budući da u većem broju stvari griješe pogani negoli Židovi, a Židovi negoli heretici, teža je nevjera pogana od Židova, a Židova od heretika, osim možda nekih, kao manihejaca, koji također oko vjerovanjâ više griješe negoli pogani. Od tih dviju težina ipak prva preteže nad drugom što se tiče pojma krivnje. Jer nevjera ima pojam krivnje, kako je gore rečeno, više po tome što se opire vjeri negoli po tome što nema ono što je od vjere, jer to se čini, kako je rečeno, da više pripada pojmu kazne; stoga, govoreći jednostavno, nevjera heretikâ jest najgora.
Odgovor na prigovore: i po tome je bjelodan odgovor na prigovore.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.