II-II, q. 10, a. 2
U čemu je kao u subjektu
Prigovor 1. Čini se da nevjera nije u razumu kao u subjektu. Svaki je naime grijeh u volji, kako Augustin veli u knjizi De duabus animabus. Ali nevjera je neki grijeh, kako je rečeno. Dakle, nevjera je u volji, a ne u razumu.
Prigovor 2. Nadalje, nevjera ima narav grijeha iz toga što se propovijedanje vjere prezire. Ali prezir pripada volji. Dakle, nevjera je u volji.
Prigovor 3. Nadalje, u 2 Kor 11, na ono: „Sam Sotona pretvara se u anđela svjetla“, Glosa veli da „ako se zli anđeo pretvara dobrim, pa i ako se vjeruje dobrim, nije pogibeljna niti bolesna zabluda, ako čini ili govori ono što dobrim anđelima odgovara“. Čemu se čini da je razlog zbog ispravnosti volje onoga koji uz njega prianja namjeravajući prionuti uz dobra anđela. Dakle, čini se da je sav grijeh nevjere u izopačenoj volji. Nije dakle u razumu kao u subjektu.
Naprotiv, suprotnosti su u istom subjektu. Ali vjera, kojoj se suprotstavlja nevjera, jest u razumu kao u subjektu. Dakle i nevjera je u razumu.
Odgovaram: kako je gore rečeno, za grijeh se veli da je u onoj moći koja je počelo čina grijeha. Čin pak grijeha može imati dvostruko počelo. Jedno doduše prvo i opće, koje zapovijeda sve čine grijehâ, i to je počelo volja, jer svaki je grijeh svojevoljan. Drugo je pak počelo čina grijeha vlastito i bliže, koje proizvodi čin grijeha, kao što je požudni dio počelo neumjerenosti u jelu i bludnosti, i prema tome veli se da su neumjerenost u jelu i bludnost u požudnom dijelu. Ne pristajati pak, što je vlastiti čin nevjere, jest čin razuma, ali pokrenuta od volje, kao i pristajati. I zato je nevjera, kao i vjera, doduše u razumu kao u bližem subjektu, a u volji kao u prvom pokretaču. I na taj se način veli da je svaki grijeh u volji.
Odgovor na 1. prigovor: i po tome je bjelodan odgovor na prvi prigovor.
Odgovor na 2. prigovor: prezir volje uzrokuje nepristajanje razuma, u čemu se dovršava pojam nevjere. Stoga je uzrok nevjere u volji, ali sama je nevjera u razumu.
Odgovor na 3. prigovor: onaj tko vjeruje da je zli anđeo dobar, ne odstupa od onoga što je od vjere, jer „tjelesno se osjetilo vara, no um se ne uklanja od istinita i ispravna mišljenja“, kako na istome mjestu Glosa veli. Ali ako bi tko prionuo uz Sotonu kada počinje k svojemu voditi, to jest k zlima i lažnima, tada ne bi bio bez grijeha, kako se na istome mjestu veli.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.