II-II, q. 1, a. 3
Može li vjeri biti podložno lažno
Prigovor 1. Čini se da vjeri može biti podložno lažno. Vjera se naime dijeli usporedo s ufanjem i ljubavlju. Ali ufanju može biti podložno nešto lažno, mnogi se naime nadaju da će imati vječni život koji ga neće imati. Slično također i ljubavi, mnogi se naime ljube kao dobri koji ipak nisu dobri. Dakle, i vjeri može biti podložno nešto lažno.
Prigovor 2. Nadalje, Abraham je vjerovao da će se Krist roditi, prema onome iz Iv 8: „Abraham, otac vaš, uskliknu što će vidjeti dan moj“. Ali nakon Abrahamova vremena Bog se mogao ne utjeloviti, samom je naime svojom voljom uzeo tijelo, i tako bi bilo lažno ono što je Abraham o Kristu vjerovao. Dakle, vjeri može biti podložno lažno.
Prigovor 3. Nadalje, vjera je starih bila da će se Krist roditi, i ta je vjera trajala u mnogima sve do propovijedanja Evanđelja. Ali kad se Krist već rodio, prije negoli je počeo propovijedati, bilo je lažno da će se Krist roditi. Dakle, vjeri može biti podložno lažno.
Prigovor 4. Nadalje, jedno od onoga što pripada vjeri jest da netko vjeruje kako se pod sakramentom oltara sadrži pravo tijelo Kristovo. Može se pak dogoditi, kad se ne posveti valjano, da ondje nije pravo tijelo Kristovo, nego samo kruh. Dakle, vjeri može biti podložno lažno.
Naprotiv, nijedna krepost koja usavršuje razum ne odnosi se prema lažnome ukoliko je ono zlo razuma, kako je bjelodano po Filozofu u VI. Ethic. Ali vjera je neka krepost koja usavršuje razum, kako će se niže pokazati. Dakle, njoj ne može biti podložno lažno.
Odgovaram: ništa nije podložno nekoj moći ili habitusu ili također činu, osim posredstvom formalnoga pojma objekta, kao što se boja ne može vidjeti osim po svjetlu, a zaključak se ne može znati osim po sredstvu dokaza. Rečeno je pak da je formalni pojam objekta vjere prva istina. Stoga ništa ne može potpadati pod vjeru osim ukoliko stoji pod prvom istinom. Pod kojom nikakvo lažno ne može stajati, kao ni nebiće pod bićem, ni zlo pod dobrotom. Stoga preostaje da vjeri ne može biti podložno ikakvo lažno.
Odgovor na 1. prigovor: budući da je istinito dobro razuma, a nije dobro težajne moći, zato sve kreposti koje usavršuju razum posve isključuju lažno, jer pripada pojmu kreposti da se odnosi samo prema dobru. No kreposti koje usavršuju težajni dio ne isključuju posve lažno, može naime netko djelovati prema pravednosti ili umjerenosti imajući neko lažno mišljenje o onome oko čega djeluje. I tako, budući da vjera usavršuje razum, a ufanje i ljubav težajni dio, nije sličan razlog o njima. Pa ipak ni ufanju nije podložno lažno. Ne nada se naime netko da će imati vječni život prema vlastitoj moći (to bi naime bilo od oholosti), nego prema pomoći milosti, u kojoj ako ustraje, posve će nepogrješivo postići vječni život. Slično također ljubavi pripada ljubiti Boga u komu god bio. Stoga nije važno za ljubav je li u ovome Bog koji se radi Boga ljubi.
Odgovor na 2. prigovor: to da se Bog ne utjelovi, u sebi razmatrano, bijaše moguće i nakon Abrahamova vremena. Ali ukoliko potpada pod božansko predznanje, ima neku nužnost nepogrješivosti, kako je u prvom dijelu rečeno. I na taj način potpada pod vjeru. Stoga ukoliko potpada pod vjeru, ne može biti lažno.
Odgovor na 3. prigovor: to je pripadalo vjeri onoga koji vjeruje nakon Kristova rođenja da vjeruje kako se on u neko vrijeme rodio. Ali ono određivanje vremena, u kojemu se varao, nije bilo iz vjere, nego iz ljudskoga nagađanja. Moguće je naime da vjernik iz ljudskoga nagađanja nešto lažno prosudi. Ali da iz vjere lažno prosudi, to je nemoguće.
Odgovor na 4. prigovor: vjera onoga koji vjeruje ne odnosi se na ove prilike kruha ili one, nego na to da je pravo tijelo Kristovo pod prilikama osjetilnoga kruha kad je valjano posvećeno. Stoga ako nije valjano posvećeno, vjeri poradi toga neće biti podložno lažno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.