Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 93, a. 3

Nalazi li se slika Božja više u anđelu nego u čovjeku

Prigovor 1. Čini se da anđeo nije više na sliku Božju nego čovjek. Veli naime Augustin u propovijedi De imagine da Bog nijednomu drugom stvorenju nije dao da bude na njegovu sliku, osim čovjeku. Dakle nije istina da se za anđela veli da je više na sliku Božju nego čovjek.

Prigovor 2. Nadalje, prema Augustinu u knjizi De diversis quaestionibus octoginta tribus, „čovjek je tako na sliku Božju da ga Bog oblikuje bez ijednoga posrednoga stvorenja. I stoga mu ništa nije sjedinjenije“. No neko se stvorenje naziva slikom Božjom ukoliko je s Bogom sjedinjeno. Dakle anđeo nije više na sliku Božju nego čovjek.

Prigovor 3. Nadalje, stvorenje se naziva na sliku Božju ukoliko je razumne naravi. No razumna se narav ne pojačava niti ublažava, jer ne spada u rod akcidenta, budući da je u rodu supstancije. Dakle anđeo nije više na sliku Božju nego čovjek.

Naprotiv, veli Grgur u jednoj homiliji da se „anđeo naziva pečatom sličnosti, jer se u njemu sličnost božanske slike očituje izraženijom“.

Odgovaram: o slici Božjoj možemo govoriti na dva načina. Na jedan način, s obzirom na ono u čemu se ponajprije promatra pojam slike, a to je razumna narav. I tako je slika Božja više u anđelima nego što je u ljudima, jer je razumna narav u njima savršenija, kako je bjelodano iz gore rečenoga. Drugo se može razmatrati slika Božja u čovjeku s obzirom na ono u čemu se drugotno promatra, ukoliko se naime u čovjeku nalazi stanovito oponašanje Boga: ukoliko je naime čovjek od čovjeka, kao Bog od Boga; i ukoliko je duša čovjekova cijela u cijelome njegovu tijelu, i opet cijela u bilo kojemu njegovu dijelu, kao što se Bog odnosi prema svijetu. I po tome i sličnome više se nalazi slika Božja u čovjeku nego u anđelu. Ali s obzirom na to ne promatra se po sebi pojam božanske slike u čovjeku osim uz pretpostavku prvoga oponašanja, koje biva po razumnoj naravi; inače bi i nerazumne životinje bile na sliku Božju. I stoga, budući da je s obzirom na razumnu narav anđeo više na sliku Božju nego čovjek, jednostavno valja priznati da je anđeo više na sliku Božju, a čovjek u određenom pogledu.

Odgovor na 1. prigovor: Augustin isključuje od slike Božje ostala niža stvorenja koja nemaju razum, a ne anđele.

Odgovor na 2. prigovor: kao što se za oganj veli da je najistančanije od tijela prema svojoj vrsti, premda je ipak jedan oganj istančaniji od drugoga; tako se veli da ništa nije sjedinjenije s Bogom nego ljudski duh, prema rodu razumne naravi; jer, kako je on sam prethodno naveo, „ona bića koja imaju mudrosti tako su mu po sličnosti bliska da među stvorenjima ništa nije bliže“. Stoga se time ne isključuje da anđeo bude više na sliku Božju.

Odgovor na 3. prigovor: kada se veli da supstancija ne prima više i manje, ne razumijeva se time da jedna vrsta supstancije nije savršenija od druge, nego da jedan te isti pojedinac ne sudjeluje u svojoj vrsti katkad više, a katkad manje. Niti pak različiti pojedinci sudjeluju u vrsti supstancije prema većemu i manjemu.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.