Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 75, a. 7

Je li duša iste vrste s anđelom

Prigovor 1. Čini se da su duša i anđeo jedne vrste. Svaka se naime stvar usmjeruje prema vlastitoj svrsi po naravi svoje vrste, po kojoj ima nagnuće prema svrsi. No ista je svrha duše i anđela, naime vječno blaženstvo. Dakle, jedne su vrste.

Prigovor 2. Nadalje, konačna je vrsna razlika najplemenitija, jer dovršava pojam vrste. No ništa nije plemenitije u anđelu i duši doli biti razuman. Dakle, duša i anđeo se slažu u konačnoj vrsnoj razlici. Dakle, jedne su vrste.

Prigovor 3. Nadalje, čini se da se duša od anđela ne razlikuje osim po tome što je sjedinjena s tijelom. Tijelo pak, budući da je izvan biti duše, čini se da ne pripada njezinoj vrsti. Dakle, duša i anđeo jesu jedne vrste.

Naprotiv, kojih su različita naravna djelovanja, ona se razlikuju vrstom. No duše i anđela različita su naravna djelovanja, jer kako veli Dionizije, u 7. poglavlju De divinis nominibus: „anđeoski umovi imaju jednostavna i blažena shvaćanja, ne sabirući iz vidljivih stvari božansku spoznaju“; čemu suprotno poslije veli o duši. Duša dakle i anđeo nisu jedne vrste.

Odgovaram: Origen je postavio da su sve ljudske duše i anđeli jedne vrste. I to stoga jer je postavio da je različitost stupnja pronađena u takvim supstancijama akcidentalna, kao ona koja potječe iz slobodne volje, kako je gore rečeno. Što ne može biti, jer u netjelesnim supstancijama ne može postojati različitost prema broju bez različitosti prema vrsti, i bez naravne nejednakosti. Jer ako nisu sastavljene od tvari i oblika, nego su samostojni oblici, bjelodano je da će u njima nužno postojati različitost u vrsti. Ne može se naime zamisliti da neki odijeljeni oblik bude osim jedan jedne vrste, kao kad bi postojala odijeljena bjelina, ne bi mogla biti osim jedna jedina; ova se naime bjelina ne razlikuje od one osim po tome što je ove ili one stvari. Različitost pak prema vrsti uvijek ima naravnu različitost koja je prati, kao što je u vrstama boja jedna savršenija od druge, i slično u drugome. I to stoga jer su razlike koje dijele rod oprečne; oprečnosti se pak odnose prema savršenome i nesavršenome, jer počelo je oprečnosti lišenost i habitus, kako se veli u X. Metaphys. Isto bi također slijedilo ako bi takve supstancije bile sastavljene od tvari i oblika. Ako se naime tvar ove razlikuje od tvari one, nužno je ili da oblik bude počelo razlikovanja tvari, da naime tvari budu različite zbog odnosa prema različitim oblicima, i tada još uvijek slijedi različitost prema vrsti i naravna nejednakost. Ili će tvar biti počelo razlikovanja oblikâ; niti će se moći reći da je ova tvar drugačija od one osim prema količinskoj diobi, koja nema mjesta u netjelesnim supstancijama, kakve su anđeo i duša. Stoga ne može biti da anđeo i duša budu jedne vrste. Kako pak postoji više duša jedne vrste, niže će se pokazati.

Odgovor na 1. prigovor: onaj razlog polazi od bliže i naravne svrhe. Vječno je pak blaženstvo konačna i nadnaravna svrha.

Odgovor na 2. prigovor: konačna je vrsna razlika najplemenitija ukoliko je ponajviše određena, na način na koji je čin plemenitiji od mogućnosti. Tako pak biti razuman nije najplemenitije, jer je neodređeno i zajedničko mnogim stupnjevima umnosti, kao osjetilno mnogim stupnjevima u osjetilnom bitku. Stoga kao što nisu sva osjetilna bića jedne vrste, tako ni sva razumna bića.

Odgovor na 3. prigovor: tijelo ne pripada biti duše, nego duša iz naravi svoje biti ima to da je sjedinjiva s tijelom. Stoga ni duša u pravom smislu nije u vrsti, nego složevina. I to samo što duša na neki način treba tijelo za svoje djelovanje pokazuje da duša drži niži stupanj umnosti nego anđeo, koji se s tijelom ne sjedinjuje.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.