I, q. 62, a. 2
Jesu li trebali milost za to da se obrate k Bogu
Prigovor 1. Čini se da anđeo nije trebao milost za to da se obrati k Bogu. Za ono naime što naravno možemo ne trebamo milost. No anđeo se naravno obraća k Bogu, jer naravno ljubi Boga, kako je bjelodano iz gore rečenoga. Dakle, anđeo nije trebao milost za to da se obrati k Bogu.
Prigovor 2. Nadalje, čini se da pomoć trebamo samo za ono što je teško. No obratiti se k Bogu nije bilo teško anđelu, budući da u njemu nije bilo ničega što bi se protivilo ovome obraćenju. Dakle, anđeo nije trebao pomoć milosti za to da se obrati k Bogu.
Prigovor 3. Nadalje, obratiti se k Bogu znači pripremiti se za milost, odakle se u Zah 1 veli: „Obratite se k meni, i ja ću se obratiti k vama“. No mi ne trebamo milost za to da se pripremimo za milost, jer bi se tako išlo u beskonačnost. Dakle, anđeo nije trebao milost za to da se obrati k Bogu.
Naprotiv, po obraćenju k Bogu anđeo dospijeva do blaženstva. Ako dakle ne bi trebao milost za to da se obrati k Bogu, slijedilo bi da ne treba milost za posjedovanje vječnoga života. Što je protiv onoga apostolova u Rim 6: „Milost je Božja život vječni“.
Odgovaram: anđeli su trebali milost za to da se obrate k Bogu ukoliko je on objekt blaženstva. Kao što je naime gore rečeno, naravno gibanje volje jest načelo svega onoga što hoćemo. Naravno je pak nagnuće volje prema onome što odgovara naravi. I stoga, ako je nešto iznad naravi, volja se ne može prenijeti na to osim potpomognuta nekim drugim nadnaravnim načelom. Kao što je očito da vatra ima naravno nagnuće za zagrijavanjem i za rađanjem vatre, no tvoriti meso iznad je naravne snage vatre; stoga vatra prema tome nema nikakva nagnuća osim ukoliko biva pokrenuta kao oruđe od hranidbene duše. Pokazano je pak gore, kad se raspravljalo o spoznaji Boga, da je gledati Boga po biti, u čemu se sastoji konačno blaženstvo razumskoga stvorenja, iznad naravi bilo kojega stvorenog razuma. Stoga nijedno razumno stvorenje ne može imati gibanje volje usmjereno prema onome blaženstvu, osim pokrenuto od nadnaravnoga djelatnika. I to nazivamo pomoći milosti. I stoga valja reći da se anđeo voljom nije mogao obratiti k onome blaženstvu osim po pomoći milosti.
Odgovor na 1. prigovor: anđeo naravno ljubi Boga ukoliko je on načelo naravnoga bitka. Ovdje pak govorimo o obraćenju k Bogu ukoliko on usrećuje gledanjem svoje biti.
Odgovor na 2. prigovor: teško je ono što nadilazi moć. No to se može dogoditi na dva načina. Na jedan način zato što nadilazi moć prema njezinu naravnom poretku. I tada, ako se do toga može dospjeti nekom pomoću, naziva se teškim; ako pak nikako, naziva se nemogućim, kao što je čovjeku nemoguće letjeti. Na drugi način nešto nadilazi moć ne prema naravnom poretku moći, nego zbog neke zapreke pridodane moći. Kao što uzlaziti nije protiv naravnoga poretka pokretačke moći duše, jer je duša sama po sebi sposobna pokretati u bilo koji smjer, ali se u tome priječuje zbog težine tijela; stoga je čovjeku teško uzlaziti. Obratiti se pak k posljednjem blaženstvu čovjeku je uistinu teško i zato što je iznad naravi, i zato što ima zapreku iz raspadljivosti tijela i zaraze grijeha. No anđelu je teško samo po tome što je nadnaravno.
Odgovor na 3. prigovor: svako gibanje volje prema Bogu može se nazvati obraćenjem k njemu. I stoga je trostruko obraćenje k Bogu. Jedno doduše po savršenoj ljubavi, a to pripada stvorenju koje već uživa u Bogu. I za ovo se obraćenje traži dovršena milost. Drugo je obraćenje ono koje je zasluga blaženstva. I za to se traži posvećujuća milost, koja je načelo zasluživanja. Treće je obraćenje ono po kojemu se netko priprema za zadobivanje milosti. I za ovo se ne zahtijeva neka posvećujuća milost, nego djelovanje Boga koji k sebi obraća dušu, prema onome u Tuž 5: „Obrati nas, Gospodine, k sebi, i obratit ćemo se“. Stoga je očito da se ne ide u beskonačnost.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.