I, q. 62, a. 1
Jesu li anđeli u svojemu stvaranju bili blaženi
Prigovor 1. Čini se da su anđeli bili stvoreni blaženi. Veli se naime u knjizi De ecclesiasticis dogmatibus da „anđeli koji u onom blaženstvu u kojemu su stvoreni ustraju, ne posjeduju po naravi dobro koje imaju“. Stvoreni su dakle anđeli u blaženstvu.
Prigovor 2. Nadalje, anđeoska je narav plemenitija nego tjelesno stvorenje. No tjelesno je stvorenje odmah u početku svojega stvaranja bilo stvoreno oblikovano i savršeno; niti je u njemu bezobličnost vremenski prethodila oblikovanosti, nego samo po naravi, kako veli Augustin u I. knjizi De Genesi ad litteram. Dakle, ni anđeosku narav Bog nije stvorio bezobličnu i nesavršenu. No njezino je oblikovanje i savršenstvo po blaženstvu, ukoliko uživa u Bogu. Dakle, bila je stvorena blažena.
Prigovor 3. Nadalje, prema Augustinu u De Genesi ad litteram, ono što se čita da je načinjeno u djelima šest dana, bilo je načinjeno ujedno, pa je tako nužno da odmah od početka stvaranja stvari budu svi oni šest dana. No u onih šest dana, prema njegovu tumačenju, jutro bijaše anđeoska spoznaja po kojoj su spoznali Riječ i stvari u Riječi. Dakle, odmah od početka stvaranja spoznali su Riječ i stvari u Riječi. No anđeli su blaženi po tome što gledaju Riječ. Dakle, odmah od početka svoga stvaranja anđeli bijahu blaženi.
Naprotiv, pojmu blaženstva pripada postojanost ili utvrđenost u dobru. No anđeli nisu bili utvrđeni u dobru čim su stvoreni, što pokazuje pad nekih od njih. Nisu dakle anđeli u svojemu stvaranju bili blaženi.
Odgovaram: pod imenom blaženstva razumijeva se konačno savršenstvo razumne ili intelektualne naravi, i odatle je da se naravno želi, jer svaka pojedina stvar naravno želi svoje konačno savršenstvo. Konačno je pak savršenstvo razumne ili intelektualne naravi dvostruko. Jedno doduše koje može postići snagom svoje naravi, i ovo se na neki način naziva blaženstvo ili sreća. Zato i Aristotel najsavršenije motrenje čovjeka, kojim u ovome životu može motriti najbolje shvatljivo, što je Bog, naziva konačnom čovjekovom srećom. No iznad ove sreće jest druga sreća, koju očekujemo u budućnosti, kojom ćemo vidjeti Boga onakva kakav jest. Što je doista iznad naravi bilo kojega stvorenog razuma, kako je gore pokazano. Tako dakle valja reći da je s obzirom na prvo blaženstvo, koje je anđeo mogao postići snagom svoje naravi, bio stvoren blažen. Jer ovakvo savršenstvo anđeo ne stječe nekim diskurzivnim gibanjem, poput čovjeka, nego mu je odmah prisutno zbog dostojanstva njegove naravi, kako je gore rečeno. No konačno blaženstvo, koje nadilazi sposobnost naravi, anđeli nisu imali odmah u početku svojega stvaranja, jer to blaženstvo nije nešto što pripada naravi, nego je svrha naravi; i stoga ga nisu morali imati odmah od početka.
Odgovor na 1. prigovor: blaženstvo se ondje uzima za ono naravno savršenstvo koje je anđeo imao u stanju nevinosti.
Odgovor na 2. prigovor: tjelesno stvorenje nije odmah u početku svojega stvaranja moglo imati savršenstvo do kojega se dovodi po svojemu djelovanju; stoga, prema Augustinu, nicanje biljaka iz zemlje nije bilo odmah u prvim djelima, u kojima je zemlji dana samo moć nicanja biljaka. I slično tome anđeosko je stvorenje u početku svojega stvaranja imalo savršenstvo svoje naravi; no ne i savršenstvo do kojega je moralo doći po svojemu djelovanju.
Odgovor na 3. prigovor: anđeo ima dvostruku spoznaju Riječi: jednu naravnu, a drugu slave; naravnu doduše, kojom spoznaje Riječ po njezinoj sličnosti koja odsijeva u njegovoj naravi; a spoznaju slave kojom spoznaje Riječ po njezinoj biti. I u objema spoznajama anđeo spoznaje stvari u Riječi, ali naravnom naime spoznajom nesavršeno, a spoznajom slave savršeno. Prva je dakle spoznaja stvari u Riječi bila prisutna anđelu od početka njegova stvaranja, a druga nije, nego onda kada su postali blaženi po obraćenju k dobru. I ova se vlastito naziva jutarnjom spoznajom.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.