Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 54, a. 2

Je li njegov bitak njegovo spoznavanje

Prigovor 1. Čini se da je anđelovo spoznavanje njegov bitak. Živjeti je naime živima bitak, kako se kaže u II. De anima. Ali spoznavati je određeno živjeti, kako se u istome djelu kaže. Dakle, anđelovo spoznavanje jest njegov bitak.

Prigovor 2. Nadalje, kako se odnosi uzrok prema uzroku, tako se odnosi učinak prema učinku. Ali oblik po kojemu anđeo jest isti je s oblikom po kojemu spoznaje, barem samoga sebe. Dakle, njegovo spoznavanje isto je s njegovim bitkom.

Naprotiv, anđelovo spoznavanje jest njegovo kretanje; kako je bjelodano po Dioniziju, u IV. pogl. De div. nom. Ali bitak nije gibanje. Dakle, bitak anđela nije njegovo spoznavanje.

Odgovaram: anđelovo djelovanje nije njegov bitak, niti djelovanje ijednoga stvorenja. Dvostruk je naime rod djelovanja, kako se kaže u IX. Metaphys Jedno je djelovanje naime koje prelazi u nešto izvanjsko, nanoseći mu trpnju, kao spaljivati i sjeći. Drugo je pak djelovanje koje ne prelazi u izvanjsku stvar, nego ostaje u samome djelatniku, kao osjećati, spoznavati i htjeti, takvim se naime djelovanjem ne mijenja ništa izvanjsko, nego se sve izvodi u samome djelatniku. O prvome je dakle djelovanju očito da ne može biti sam bitak djelatnika, naime bitak se djelatnika označuje unutar njega, a takvo je djelovanje istjecanje u čin od djelatnika. Drugo pak djelovanje po svojemu pojmu ima beskonačnost, ili jednostavno, ili pod određenim vidom. Jednostavno doduše, kao spoznavati, čiji je predmet istinito, i htjeti, čiji je predmet dobro, od kojih se oboje zamjenjuje s bićem; i tako se spoznavati i htjeti, koliko je do njih samih, odnose prema svemu; i oboje prima vrstu od predmeta. Pod određenim je pak vidom beskonačno osjećati, što se odnosi prema svim osjetnim stvarima, kao vid prema svim vidljivim stvarima. Bitak je pak bilo kojega stvorenja određen na jedno prema rodu i vrsti, dok je bitak samoga Boga jednostavno beskonačan, u sebi sve obuhvaćajući, kako kaže Dionizije, u V. pogl. De div. nom. Stoga je samo božanski bitak njegovo spoznavanje i njegovo htijenje.

Odgovor na 1. prigovor: živjeti se katkada uzima za sam bitak živoga bića, a katkada pak za djelatnost života, to jest po kojoj se pokazuje da je nešto živo biće. I na taj način Filozof kaže da je spoznavati određeno živjeti, ondje naime razlikuje različite stupnjeve živih bića prema različitim djelima života.

Odgovor na 2. prigovor: sama anđelova bit jest razlog čitava njegova bitka, no nije razlog čitava njegova spoznavanja, jer ne može sve spoznati po svojoj biti. I zato se prema vlastitomu pojmu, ukoliko je takva bit, uspoređuje sa samim bitkom anđela. Ali s njegovim se spoznavanjem uspoređuje prema pojmu općenitijega predmeta, naime istinitoga ili bića. I tako je očito da, premda je isti oblik, ipak nije prema istome razlogu počelo bivanja i spoznavanja. I zbog toga ne slijedi da u anđelu bude isto bitak i spoznavanje.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.