I, q. 45, a. 7
Postoji li neki trag Trojstva u stvorenim stvarima
Prigovor 1. Čini se da u stvorenjima nije nužno naći trag Trojstva. Po svojim se naime tragovima svaka pojedina stvar može istražiti. Ali Trojstvo osoba ne može se istražiti iz stvorenja, kako je gore izloženo. Dakle, tragovi Trojstva nisu u stvorenju.
Prigovor 2. Nadalje, što god je u stvorenju, stvoreno je. Ako se dakle trag Trojstva nalazi u stvorenju prema nekim njegovim svojstvima, a sve stvoreno ima trag Trojstva, mora se u svakome od njih također naći trag Trojstva, i tako u beskonačnost.
Prigovor 3. Nadalje, učinak predočuje samo svoj uzrok. Ali uzročnost stvorenjâ pripada zajedničkoj naravi, a ne odnosima, kojima se osobe razlikuju i broje. Dakle, u stvorenju se ne nalazi trag Trojstva, nego samo jedinstva biti.
Naprotiv, Augustin kaže, u VI. De Trin., da „se trag Trojstva pojavljuje u stvorenju“.
Odgovaram: svaki učinak na neki način predočuje svoj uzrok, ali na različit način. Naime neki učinak predočuje samo uzročnost uzroka, a ne njegov oblik, kao što dim predočuje vatru, i takvo se predočivanje naziva predočivanje traga; trag naime pokazuje gibanje nekoga prolaznika, ali ne kakav jest. Neki pak učinak predočuje uzrok s obzirom na sličnost njegova oblika, kao rođena vatra vatru koja rađa, i Merkurov kip Merkura, i to je predočivanje slike. Proizlaženja pak božanskih osoba paze se prema činima razuma i volje, kako je gore rečeno, naime Sin proizlazi kao riječ razuma, Duh Sveti kao ljubav volje. U razumnim se dakle stvorenjima, u kojima je razum i volja, nalazi predočivanje Trojstva na način slike, ukoliko se u njima nalazi začeta riječ i proizlazeća ljubav. Ali u svim se stvorenjima nalazi predočivanje Trojstva na način traga, ukoliko se u svakome pojedinom stvorenju nalaze neka obilježja koja je nužno svesti na božanske osobe kao na uzrok. Naime svako pojedino stvorenje subsistira u svojemu bitku, i ima oblik po kojemu se određuje na vrstu, i ima red prema nečemu drugomu. Prema tome dakle što je neka stvorena supstancija, predočuje uzrok i počelo, i tako pokazuje osobu Oca, koji je počelo ne od počela. Prema tome pak što ima određeni oblik i vrstu, predočuje Riječ; prema tome što je oblik umjetničkoga djela iz zamisli umjetnika. Prema tome pak što ima red, predočuje Duha Svetoga, ukoliko je ljubav, jer red učinka prema nečemu drugomu potječe iz volje onoga koji stvara. I zato Augustin kaže, u VI. knjizi De Trin., da se trag Trojstva nalazi u svakome pojedinom stvorenju, prema tome što je jedno nešto, i prema tome što se nekom vrstom oblikuje, i prema tome što drži određeni red. I na to se također svodi ono troje: broj, težina i mjera, što se postavlja u Mudr 11, naime mjera se odnosi na supstanciju stvari ograničenu svojim počelima, broj na vrstu, težina na red. I na to se također svodi drugo troje što postavlja Augustin: način, vrsta i red. I ono što postavlja u knjizi De octoginta tribus quaestionibus: to što stoji, što se razlučuje, što pristaje, stoji naime nešto po svojoj supstanciji, razlučuje se po obliku, pristaje po redu. I na isto se s lakoćom može svesti što god se tako izriče.
Odgovor na 1. prigovor: predočivanje traga pazi se prema prisvojenim svojstvima, po kojemu se načinu iz stvorenja može doći do Trojstva božanskih osoba, kako je rečeno.
Odgovor na 2. prigovor: stvorenje je vlastito subsistentna stvar, u kojoj se može naći navedeno troje. Niti je nužno da se u svakome pojedinom od onoga što se u njemu nalazi ovo troje nađe, nego se prema njima trag pripisuje subsistentnoj stvari.
Odgovor na 3. prigovor: također su proizlaženja osoba na neki način uzrok i razlog stvaranja, kako je rečeno.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.