Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

I, q. 13, a. 11

Je li ovo ime onaj koji jest ponajviše vlastito ime Božje

Prigovor 1. Čini se da ovo ime „Koji jest“ nije u najvišem stupnju vlastito ime Boga. Ovo ime „Bog“ jest, naime, nepriopćivo ime, kako je rečeno. No, ovo ime „Koji jest“ nije nepriopćivo ime. Dakle, ovo ime „Koji jest“ nije u najvišem stupnju vlastito ime Boga.

Prigovor 2. Nadalje, Dionizije veli u III poglavlju De div. nom. da je „imenovanje dobra očitovanje svih Božjih izlaženja“. No, to ponajviše pripada Bogu: da bude sveopće počelo stvari. Dakle, ovo ime „Dobro“ ponajviše je vlastito Bogu, a ne ovo ime „Koji jest“.

Prigovor 3. Nadalje, čini se da svako božansko ime označuje odnos prema stvorenjima, budući da Boga ne spoznajemo doli po stvorenjima. No, ovo ime „Koji jest“ ne označuje nikakvu usmjerenost prema stvorenjima. Dakle, ovo ime „Koji jest“ nije u najvišem stupnju vlastito ime Boga.

Naprotiv, veli se u Izl 3 da na Mojsijevo pitanje: „Ako mi reknu: koje mu je ime? Što ću im reći?“, Gospodin mu odgovori: „Ovako ćeš im kazati: Koji jest posla me k vama“. Dakle, ovo ime „Koji jest“ u najvišem je stupnju vlastito ime Boga.

Odgovaram: ovo ime „Koji jest“ iz trojaka je razloga u najvišem stupnju vlastito ime Boga. Prvo uistinu zbog svoga značenja. Ne označuje, naime, neki oblik, nego sam bitak. Otuda, budući da je Božji bitak sama njegova bit, a to nijednomu drugomu ne pripada, kako je gore pokazano, bjelodano je da među drugim imenima ovo u najvišem stupnju vlastito imenuje Boga; svaka se, naime, stvar naziva po svojemu obliku. Drugo, zbog njegove sveopćosti. Sva su, naime, druga imena ili manje zajednička; ili, ako su zamjenjiva s njim, ipak dodaju nešto povrh njega po razumu; otuda ga na neki način uobličuju i određuju. Naš pak razum ne može spoznati samu Božju bit u stanju zemaljskoga putovanja onako kako je u sebi, nego koji god način odredio o onome što o Bogu shvaća, zaostaje za načinom na koji Bog jest u sebi. I stoga, što su neka imena manje određena, a više zajednička i apsolutna, to se u višem stupnju vlastito o Bogu izriču s naše strane. Otuda i Damaščanin veli da je „prvotnije od svih imena koja se o Bogu izriču Koji jest; sve, naime, u sebi obuhvaćajući, ima sam bitak poput nekoga beskonačnoga i neodređenoga mora supstancije“. Bilo kojim se, naime, drugim imenom određuje neki način supstancije stvari, no ovo ime „Koji jest“ ne određuje nikakav način bitka, nego stoji neodređeno prema svima; i stoga ga naziva samim „beskonačnim morem supstancije“. Treće pak iz njegova suznačenja. Označuje, naime, bitak u sadašnjosti, a to se u najvišem stupnju vlastito izriče o Bogu, čiji bitak ne poznaje prošlost ni budućnost, kako veli Augustin u V knjizi De Trin.

Odgovor na 1. prigovor: ovo ime „Koji jest“ vlastitije je ime Boga nego ovo ime „Bog“ s obzirom na ono od čega se nadijeva, naime od bitka, i s obzirom na način označivanja i suoznačivanja, kako je rečeno. No, s obzirom na ono za čije se označivanje ime nadijeva, vlastitije je ovo ime „Bog“, koje je nadjenuto da označi božansku narav. A još je vlastitije ime tetragramaton, koje je nadjenuto da označi samu nepriopćivu i, da se tako smije reći, pojedinačnu Božju supstanciju.

Odgovor na 2. prigovor: ovo ime „Dobro“ glavno je ime Boga utoliko ukoliko je uzrok, ali ne jednostavno; jer bitak se apsolutno prethodno poima prije uzroka.

Odgovor na 3. prigovor: nije nužno da sva božanska imena označuju usmjerenost prema stvorenjima; nego dostaje da se nadijevaju od nekih savršenstava koja izlaze od Boga u stvorenja. Među kojima je prvo sam bitak, od kojega se uzima ovo ime „Koji jest“.

Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.

Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.