I, q. 106, a. 2
Pokreće li jedan volju drugoga
Prigovor 1. Čini se da jedan anđeo može pokrenuti volju drugoga. Jer prema Dioniziju, kao što jedan anđeo prosvjetljuje drugoga, tako ga čisti i usavršuje, kako je očito iz gore navedenoga autoriteta. No čini se da čišćenje i usavršavanje pripadaju volji, naime čišćenje je, čini se, od prljavštine krivnje, koja pripada volji; a usavršavanje je, čini se, po postizanju cilja, koji je predmet volje. Dakle, jedan anđeo može pokrenuti volju drugoga.
Prigovor 2. Nadalje, kako Dionizije kaže u VII. poglavlju Cael. hier., „imena anđela označuju njihova svojstva“. Serafima se pak nazivaju gorućima ili onima koji raspaljuju, što biva po ljubavi, koja pripada volji. Jedan dakle anđeo pokreće volju drugoga.
Prigovor 3. Nadalje, Filozof kaže u III. De anima da viša težnja pokreće nižu težnju. No kao što je razum višega anđela viši, tako je također i težnja. Dakle, čini se da viši anđeo može promijeniti volju drugoga.
Naprotiv, onoga je promijeniti volju čije je opravdati, budući da je pravednost pravost volje. No jedini je Bog onaj koji opravdava. Dakle, jedan anđeo ne može promijeniti volju drugoga.
Odgovaram: kako je gore rečeno, volja se mijenja na dva načina: na jedan način sa strane predmeta; na drugi način sa strane same moći. Sa strane doista predmeta pokreće volju i samo dobro koje je predmet volje, kao što poželjno pokreće težnju; i onaj koji pokazuje predmet, recimo koji pokazuje da je nešto dobro. No kako je gore rečeno, druga doista dobra na neki način prigibaju volju; ali ništa dostatno ne pokreće volju osim općega dobra, što je Bog. I to dobro jedini on pokazuje tako da ga po biti gledaju blaženi, koji je Mojsiju kad je rekao: „pokaži mi slavu svoju“, odgovorio: „ja ću ti pokazati sve dobro“, kako se nalazi u Izl 33. Anđeo dakle ne pokreće dostatno volju niti kao predmet niti kao onaj koji pokazuje predmet. Nego je prigiba kao nešto ljubavno i kao onaj koji očituje neka stvorena dobra usmjerena na Božju dobrotu. I po tome može prignuti k ljubavi prema stvorenju ili Bogu, na način onoga koji nagovara. Sa strane pak same moći volja se nipošto ne može pokrenuti osim od Boga. Djelovanje je naime volje stanovito nagnuće onoga koji hoće prema onome što hoće. To pak nagnuće može promijeniti samo onaj koji je stvorenju podijelio moć htijenja, kao što i naravno nagnuće može promijeniti samo onaj djelatnik koji može dati moć koju slijedi naravno nagnuće. A jedini je Bog onaj koji stvorenju podjeljuje moć htijenja, jer je on jedini začetnik intelektualne naravi. Stoga jedan anđeo ne može pokrenuti volju drugoga.
Odgovor na 1. prigovor: prema načinu prosvjetljenja valja uzeti i čišćenje i usavršavanje. I jer Bog prosvjetljuje mijenjajući razum i volju, on čisti od nedostataka razuma i volje i usavršuje u cilj razuma i volje. No anđeosko se prosvjetljenje odnosi na razum, kako je rečeno. I stoga se također čišćenje anđela shvaća od nedostatka razuma, a to je neznanje; usavršavanje je pak privođenje k cilju razuma, a to je spoznata istina. I to je ono što Dionizije kaže u VI. poglavlju Eccl. hier., da je „u nebeskoj hijerarhiji čišćenje u podložnim bitima poput prosvjetljenja nepoznatoga koje ih vodi u savršenije znanje“. Kao kad bismo rekli da se tjelesni vid čisti ukoliko se uklanja tmina; prosvjetljuje se pak ukoliko se obasjava svjetlom; a usavršuje se prema tome što se privodi k spoznaji obojenoga.
Odgovor na 2. prigovor: jedan anđeo može potaknuti drugoga na Božju ljubav na način onoga koji nagovara, kako je gore rečeno.
Odgovor na 3. prigovor: Filozof govori o nižoj osjetnoj težnji, koju može pokretati viša razumska težnja zato što pripada istoj naravi duše i zato što je niža težnja moć u tjelesnom organu. Što u anđelima nema mjesta.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.