I, q. 1, a. 7
Što je njegov predmet
Prigovor 1. Čini se da Bog nije predmet ove znanosti. U svakoj naime znanosti treba pretpostaviti o predmetu što jest, prema Filozofu u I Poster. No ova znanost ne pretpostavlja o Bogu što jest, jer Damaščanin kaže, „u Bogu što jest, nemoguće je izreći“. Dakle, Bog nije predmet ove znanosti.
Prigovor 2. Nadalje, sve ono što se utvrđuje u nekoj znanosti, obuhvaća se pod predmetom te znanosti. No u Svetom se pismu raspravlja o mnogim drugim stvarima osim o Bogu, na primjer o stvorenjima i o ljudskim običajima. Dakle, Bog nije predmet ove znanosti.
Naprotiv, ono je predmet znanosti o čemu je govor u znanosti. No u ovoj se znanosti odvija govor o Bogu, naziva se naime teologija, takoreći govor o Bogu. Dakle, Bog jest predmet ove znanosti.
Odgovaram: Bog jest predmet ove znanosti. Tako se naime odnosi predmet prema znanosti kao objekt prema moći ili habitusu. Vlastito se pak onaj označava kao objekt neke moći ili habitusa pod čijim se vidom sve stvari odnose na moć ili habitus, kao što se čovjek i kamen odnose na vid ukoliko su obojeni, stoga je obojeno vlastiti objekt vida. Sve se pak stvari u svetom nauku pretresaju pod vidom Boga, ili zato što su sam Bog; ili zato što imaju usmjerenost k Bogu, kao k počelu i svrsi. Stoga slijedi da je Bog uistinu predmet ove znanosti. Što uostalom postaje bjelodano i iz načela ove znanosti, koja su članci vjere, koja je o Bogu, a isti je predmet načela i čitave znanosti, budući da je čitava znanost po moći sadržana u načelima. Neki pak, pazeći na ono o čemu se u ovoj znanosti raspravlja, a ne na vid prema kojemu se razmatra, drukčije su označili predmet ove znanosti, ili stvari i znakove; ili djela obnove; ili cijeloga Krista, to jest glavu i udove. O svemu se naime tome raspravlja u ovoj znanosti, ali prema usmjerenosti k Bogu.
Odgovor na 1. prigovor: premda o Bogu ne možemo znati što jest, ipak se u ovome nauku služimo njegovim učinkom, bilo naravi bilo milosti, umjesto definicije, za ono što se o Bogu u ovome nauku razmatra, kao što se i u nekim filozofskim znanostima dokazuje nešto o uzroku po učinku, uzimajući učinak umjesto definicije uzroka.
Odgovor na 2. prigovor: sve druge stvari koje se utvrđuju u svetom nauku, obuhvaćaju se pod Bogom, ne kao dijelovi ili vrste ili akcidenti, nego kao nekako usmjereni k njemu.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.