I-II, q. 85, a. 4
Je li lišenost mjere, oblika i reda učinak grijeha
Prigovor 1. Čini se da lišenost mjere, oblika i reda nije učinak grijeha. Veli, naime, Augustin u knjizi De natura boni da „gdje su to troje veliko, veliko je dobro; gdje malo, malo; gdje nikakvo, nikakvo“. No grijeh ne poništava dobro naravi. Dakle, ne lišava mjere, oblika i reda.
Prigovor 2. Nadalje, ništa nije uzrok samoga sebe. No sam je grijeh lišenost mjere, oblika i reda, kako Augustin veli u knjizi De natura boni. Dakle, lišenost mjere, oblika i reda nije učinak grijeha.
Prigovor 3. Nadalje, različiti grijesi imaju različite učinke. No budući da su mjera, oblik i red različite stvari, čini se da imaju različite lišenosti. Dakle, po različitim se grijesima lišavaju. Nije, dakle, učinak svakoga grijeha lišenost mjere, oblika i reda.
Naprotiv, grijeh je u duši kao bolest u tijelu; prema onome iz Ps 6, „smiluj mi se, Gospodine, jer sam nemoćan“. No bolest lišava mjeru, oblik i red samoga tijela. Dakle, grijeh lišava mjeru, oblik i red duše.
Odgovaram: kako je u prvome dijelu rečeno, mjera, oblik i red prate svako stvoreno dobro ukoliko je takvo, pa i svako biće. Svaki se, naime, bitak i dobro promatra po nekom obliku, prema kojemu se uzima vrsta. Oblik pak svake pojedine stvari, kakav god bio, bilo supstancijalan bilo akcidentalan, jest prema nekoj mjeri, odakle se i u VIII. Metaphys. veli da su oblici stvari poput brojeva. I iz toga ima neku mjeru, koja gleda na izmjerenost. Iz svoga pak oblika svaka se stvar usmjeruje prema drugome. Tako, dakle, prema različitim stupnjevima dobara postoje različiti stupnjevi mjere, oblika i reda. Postoji, dakle, neko dobro koje pripada samoj supstanciji naravi, koje ima svoju mjeru, oblik i red, i ono se niti lišava niti umanjuje po grijehu. Postoji također neko dobro naravne sklonosti, i to također ima svoju mjeru, oblik i red, i to se umanjuje po grijehu, kako je rečeno, ali se ne oduzima potpuno. Postoji također neko dobro kreposti i milosti, koje također ima svoju mjeru, oblik i red, i to se potpuno oduzima po smrtnom grijehu. Postoji također neko dobro koje je sam uređeni čin, koje također ima svoju mjeru, oblik i red, i lišenost toga jest bitno sam grijeh. I tako je očito kako grijeh i jest lišenost mjere, oblika i reda, i lišava ili umanjuje mjeru, oblik i red.
Odgovor na 1. prigovor: otuda je očit odgovor na prva dva prigovora.
Odgovor na 3. prigovor: mjera, oblik i red slijede jedno drugo, kako je očito iz rečenoga. Otuda se ujedno lišavaju i umanjuju.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.