I-II, q. 31, a. 4
Nalazi li se u razumskoj težnji
Prigovor 1. Čini se da užitak nije u razumskoj težnji. Filozof naime kaže u I. Rhetoric. da je „užitak neko osjetilno gibanje“. No osjetilno gibanje nije u umnom dijelu. Dakle, užitak nije u umnom dijelu.
Prigovor 2. Nadalje, užitak je neka strast. No svaka je strast u osjetilnoj težnji. Dakle, užitak se nalazi samo u osjetilnoj težnji.
Prigovor 3. Nadalje, užitak je zajednički nama i nerazumnim životinjama. Dakle, ne nalazi se osim u onom dijelu koji je nama i nerazumnim životinjama zajednički.
Naprotiv, u Ps 36 kaže se: „Uživaj u Gospodinu“. No na Boga se ne može protegnuti osjetilna težnja, nego samo razumska. Dakle, užitak može biti u razumskoj težnji.
Odgovaram: kako je rečeno, neki užitak slijedi shvaćanje razuma. Na shvaćanje pak razuma ne pokreće se samo osjetilna težnja, primjenom na nešto pojedinačno, nego također i razumska težnja, koja se naziva volja. I prema tome, u razumskoj težnji, odnosno u volji, nalazi se užitak koji se naziva radost, ali ne tjelesni užitak. Ta pak razlika leži između užitka jedne i druge težnje što je užitak osjetilne težnje uz neku tjelesnu preinaku, dok užitak razumske težnje nije ništa drugo doli jednostavan pokret volje. I prema tome Augustin kaže u XIV. knjizi De Civ. Dei da „požuda i veselje nisu ništa drugo doli volja u suglasju s onim što hoćemo“.
Odgovor na 1. prigovor: u onoj definiciji Filozofa „osjetilno“ se postavlja općenito za bilo koje shvaćanje. Filozof naime kaže u X. Ethic. da je „prema svakom osjetilu užitak; a slično i prema umu i motrenju“. Ili se može reći da on definira užitak osjetilne težnje.
Odgovor na 2. prigovor: užitak ima pojam strasti, govoreći u pravom smislu, ukoliko biva s nekom tjelesnom preinakom. I tako nije u razumskoj težnji, nego prema jednostavnom pokretu; tako je naime također u Bogu i u anđelima. Otuda Filozof kaže u VII. Ethic. da se Bog raduje jednim jednostavnim djelovanjem. I Dionizije kaže na kraju Cael. Hier. da „anđeli nisu prijemljivi za naš strastveni užitak, nego se raduju s Bogom prema veselju nepropadljivosti“.
Odgovor na 3. prigovor: u nama se ne nalazi samo užitak u kojemu imamo zajedništvo s nerazumnim životinjama, nego također i onaj u kojemu imamo zajedništvo s anđelima. Otuda na istome mjestu Dionizije kaže da „sveti ljudi mnogo puta bivaju dionicima anđeoskih užitaka“. I tako se u nama nalazi užitak ne samo u osjetilnoj težnji, u kojoj imamo zajedništvo s nerazumnim životinjama, nego također i u razumskoj težnji, u kojoj imamo zajedništvo s anđelima.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.