I-II, q. 3, a. 6
Ako je djelovanje motrilačkoga razuma, sastoji li se u motrenju motrilačkih znanosti
Prigovor 1. Čini se da se čovjekovo blaženstvo sastoji u razmatranju motrilačkih znanosti. Filozof naime kaže u knjizi Ethic. da je „sreća djelovanje prema savršenoj kreposti“. I razlikujući kreposti ne postavlja motrilačke osim tri: znanost, mudrost i razum; koje sve pripadaju razmatranju motrilačkih znanosti. Dakle, konačno blaženstvo čovjeka sastoji se u razmatranju motrilačkih znanosti.
Prigovor 2. Nadalje, čini se da je konačno blaženstvo čovjeka ono što svi naravno žele radi sebe samoga. No takvo je razmatranje motrilačkih znanosti, jer, kako se kaže u I. Metaphys., „svi ljudi po naravi žele znati“; i malo poslije dodaje se da se motrilačke znanosti traže radi samih sebe. Dakle, u razmatranju motrilačkih znanosti sastoji se blaženstvo.
Prigovor 3. Nadalje, blaženstvo je konačno savršenstvo čovjeka. Svaka se pak pojedina stvar usavršuje prema tome što se prevodi iz mogućnosti u čin. No ljudski se razum prevodi u čin po razmatranju motrilačkih znanosti. Dakle, čini se da se u takvu razmatranju sastoji konačno čovjekovo blaženstvo.
Naprotiv, kaže se u Jr 9: „neka se ne hvali mudri svojom mudrošću“; a govori o mudrosti motrilačkih znanosti. Dakle, u njihovu se razmatranju ne sastoji konačno blaženstvo čovjeka.
Odgovaram: kako je gore rečeno, dvostruko je čovjekovo blaženstvo: jedno savršeno, a drugo nesavršeno. Valja pak pod savršenim blaženstvom razumjeti ono koje doseže do pravoga pojma blaženstva, a pod nesavršenim blaženstvom ono koje ne doseže, nego sudjeluje u stanovitom pojedinačnom obličju blaženstva. Kao što se savršena razboritost nalazi u čovjeku, u kojega je pojam onoga što valja činiti, a nesavršena je razboritost u nekim nerazumnim životinjama, u kojima se nalaze stanoviti pojedinačni nagoni za neka djela slična djelima razboritosti. Savršeno se dakle blaženstvo u razmatranju motrilačkih znanosti ne može bitno sastojati. Za očevidnost toga valja razmotriti da se razmatranje motrilačke znanosti ne proteže izvan moći počelâ te znanosti, jer se u počelima znanosti virtualno čitava znanost sadrži. Prva su pak počela motrilačkih znanosti primljena po osjetilu; kako je bjelodano po Filozofu na početku Metaphys. i na kraju Poster. Stoga se čitavo razmatranje motrilačkih znanosti ne može dalje protegnuti nego što spoznaja osjetilnih stvari može voditi. U spoznaji pak osjetilnih stvari ne može stajati konačno čovjekovo blaženstvo, koje je njegovo konačno savršenstvo. Ne usavršuje se naime ništa od nečega nižega osim prema tome što se u nižem nalazi neko sudioništvo višega. Bjelodano je pak da je oblik kamena, ili bilo koje osjetilne stvari, niži od čovjeka. Stoga se oblikom kamena razum ne usavršuje ukoliko je takav oblik, nego ukoliko se u njemu sudjeluje u nekoj sličnosti nečega što je iznad ljudskoga razuma, to jest u spoznatljivom svjetlu, ili nečemu tome sličnome. Sve se pak što je po drugome svodi na ono što je po sebi. Stoga je potrebno da konačno savršenstvo čovjeka bude po spoznaji neke stvari koja je iznad ljudskoga razuma. Pokazano je pak da se po osjetilnim stvarima ne može doći do spoznaje odijeljenih supstancija, koje su iznad ljudskoga razuma. Stoga preostaje da konačno čovjekovo blaženstvo ne može biti u razmatranju motrilačkih znanosti. No kao što se u osjetilnim oblicima sudjeluje u nekoj sličnosti viših supstancija, tako je razmatranje motrilačkih znanosti stanovito sudioništvo u pravom i savršenom blaženstvu.
Odgovor na 1. prigovor: Filozof govori u knjizi Ethicorum o nesavršenoj sreći, kakva se u ovome životu može imati, kako je gore rečeno.
Odgovor na 2. prigovor: naravno se ne želi samo savršeno blaženstvo, nego također bilo kakva sličnost ili sudioništvo u njemu.
Odgovor na 3. prigovor: po razmatranju motrilačkih znanosti naš se razum na neki način prevodi u čin, ali ne u konačni i potpuni.
Hrvatski prijevod: Kršćanska stvarnost, 2026., prema latinskom izdanju Leonina (Rim, 1888.); Dodatak i Prilog prevedeni su s engleskoga prijevoda Otaca engleske dominikanske provincije (1920.). Biblijski navodi vode u čitalicu Biblije na portalu.
Ovaj tekst nije preveo teolog, stoga nemojte prijevod shvaćati doslovno. Ako želite ući u dublje teološko tumačenje, pročitajte latinski izvornik.